U Zagrebu se održava 7. Subversive festival, na kojem vodeći svjetski intelektualci, znanstvenici, umjetnici i aktivisti, kroz različite umjetničke forme i tribine, propituju suvremeni svijet, birokratizirana i fragmentirana društva, te kako se oduprijeti 'umreženim moćnicima'.
Festival je otvoren 3.svibnja dokumentarnim glazbenim filmom 'Prezaduženi' talijanskog redatelja Andree Segrea koji putem tradicionalne grčke glazbe pokušava otkriti što je u aktualnoj krizi ostalo od Grčke i grčke kulture.
Film započinje olupinama lađa i ruševnim tvornicama okupanim u 'grčkom suncu koje jedino nije u krizi' – opisuje za Radio Slobodna Europa moderatorica Festivala Dunja Matić. Očekuje da će u kritici neoliberalnog kapitalizma, među najzanimljivijim gostima, biti Guy Standing, ekonomst poznat po svojoj teoriji o novoj klasi u usponu koju je nazvao 'prekarijat'.
„Osnovno i zajedničko tim pripadnicima nove klase je konstantna egzistencijalna nesigurnost,nestabilnost i frustracije.To je ekonomska kritika postojećeg neoliberalnog sustava koji nije u stanju osigurati ljudima osnovne, egzistencijalne uvjete koji bi im osiguravali stabilnost“, pojašnjava Matić.
Na festivalu koji traje do 17. svibnja bit će prikazano 45 filmova a više od 100 gostiju iz regije i svijeta održat će predavanja i potaknuti raspravu o aktualnim svjetskim temama, od energetike, feminizma,
„Kad se kaže 'umrežena moć' i 'raspršena moć',onda se misli na to da je vrlo teško teško nekome uputiti prigovor i pružiti otpor, jer se (zbog raspršenosti) ne zna kome to uputiti, jer, svaka instanca moći i svaka ta birokratska mašina vodi u drugu točku,pa drugu...Znači, ne radi se o tome da je moć stacionirana na jednom mjestu i u jednoj političkoj točki, nego se radi o tome da je ona raspršena po tome društvenom tijelu i društvenom prostoru,(time se pravdaju i sve rigorozniji mehanizmi kontrole) što pojedincima otežava da se u tom društvu snalaze i ne znaju sa kim ući u dijalog. Jedino što se može napraviti jest da se sva ta alternativna djelovanja i različiti oblici aktivizma i sami umrežavaju kako bi na te fragmentirane i odvojene probleme zajednički tražili rješenje."
Direktor programa i jedan od moderatora Bernard Koludrović ističe da pojedinci, 'umreženi', mogu pružiti otpor nasrtaju na njihova prava, bilo od strane banaka ili ekonomske i političke institucionalne moći, pri čemu, u Hrvatskoj, navodi primjer udruge Franak, gdje se grupa oštećenih građana bar donekle 'umrežila', ovaj put i s pravosudnim organima, i zaustavila divljanje kamate na kredite u švicarskim francima:
"Na nekoj drugoj razini možemo pričati i o nekom 'mikro-otporu' 'mikro subverzu' koji se dešava svakodnevno, ali masovnim medijima nije zanimljiv. Dovoljno je otići u Kulturne centre,na zagrebačkoj Pešćenici, Dubravi, Trešnjevki ili neki manji grad u Hrvatskoj pa će se vidjeti da se dešavaju neke zanimljive stvari i zanimljivi kulturni projekti koji su po svojoj prirodi i politički i umjetnički, odnosno propituju koja je uloga umjetnosti u politici i slično.Takvi projekti imaju tu energiju i potencijal da prenose to značenje 'umreženih pojedinaca' ali, zasad, na žalost, privlače jako malo ljudi.“
Birokratizirani sustav i vrlo razgranata stranačka hijerarhija, nastavlja Koludrović, stvaraju između pojedinca i te institucionalne moći svojevrsnu rešetku i nužno je locirati mehanizme moći na lokalnoj i unutarstranačkoj razini koji izbacuju na površinu razne afere i kvaziafere, kao trenutne u Hrvatskoj, koje mogu destabilizirati Vladu:
„Upravo je to mjesto moći, na koje treba uprijeti prst, a koje je nevidljivo. Pa,nije HDZ organizirano vršio kriminal 'de facto', taj kriminal se dešavao na nekoj mikro strukturi i nekim tajnim dogovorima. Nije stranka (HDZ) organizirano odlučila pokrasti državu, kao što nije odlučio ni, danas vladajući, SDP pokrasti državu.To su privatni interesi i tu, zapravo, leži problem 'moći' i 'mikrostrukture moći. Dokle god oni, koji djeluju na vlasti, imaju iza sebe te neke sitne vlasničke interese, da zaštite vlasnički udio u, ne znam, Čazmi,Spačvi i gdje god po Hrvatskoj, tada će se sustav vlasti raspadati kako se i raspada, a građani će i dalje imati osjećaj da ne mogu uprijeti prstom u konkretan problem.“
Festival je otvoren 3.svibnja dokumentarnim glazbenim filmom 'Prezaduženi' talijanskog redatelja Andree Segrea koji putem tradicionalne grčke glazbe pokušava otkriti što je u aktualnoj krizi ostalo od Grčke i grčke kulture.
Film započinje olupinama lađa i ruševnim tvornicama okupanim u 'grčkom suncu koje jedino nije u krizi' – opisuje za Radio Slobodna Europa moderatorica Festivala Dunja Matić. Očekuje da će u kritici neoliberalnog kapitalizma, među najzanimljivijim gostima, biti Guy Standing, ekonomst poznat po svojoj teoriji o novoj klasi u usponu koju je nazvao 'prekarijat'.
„Osnovno i zajedničko tim pripadnicima nove klase je konstantna egzistencijalna nesigurnost,nestabilnost i frustracije.To je ekonomska kritika postojećeg neoliberalnog sustava koji nije u stanju osigurati ljudima osnovne, egzistencijalne uvjete koji bi im osiguravali stabilnost“, pojašnjava Matić.
Na festivalu koji traje do 17. svibnja bit će prikazano 45 filmova a više od 100 gostiju iz regije i svijeta održat će predavanja i potaknuti raspravu o aktualnim svjetskim temama, od energetike, feminizma,
„Kad se kaže 'umrežena moć' i 'raspršena moć',onda se misli na to da je vrlo teško teško nekome uputiti prigovor i pružiti otpor, jer se (zbog raspršenosti) ne zna kome to uputiti, jer, svaka instanca moći i svaka ta birokratska mašina vodi u drugu točku,pa drugu...Znači, ne radi se o tome da je moć stacionirana na jednom mjestu i u jednoj političkoj točki, nego se radi o tome da je ona raspršena po tome društvenom tijelu i društvenom prostoru,(time se pravdaju i sve rigorozniji mehanizmi kontrole) što pojedincima otežava da se u tom društvu snalaze i ne znaju sa kim ući u dijalog. Jedino što se može napraviti jest da se sva ta alternativna djelovanja i različiti oblici aktivizma i sami umrežavaju kako bi na te fragmentirane i odvojene probleme zajednički tražili rješenje."
Direktor programa i jedan od moderatora Bernard Koludrović ističe da pojedinci, 'umreženi', mogu pružiti otpor nasrtaju na njihova prava, bilo od strane banaka ili ekonomske i političke institucionalne moći, pri čemu, u Hrvatskoj, navodi primjer udruge Franak, gdje se grupa oštećenih građana bar donekle 'umrežila', ovaj put i s pravosudnim organima, i zaustavila divljanje kamate na kredite u švicarskim francima:
"Na nekoj drugoj razini možemo pričati i o nekom 'mikro-otporu' 'mikro subverzu' koji se dešava svakodnevno, ali masovnim medijima nije zanimljiv. Dovoljno je otići u Kulturne centre,na zagrebačkoj Pešćenici, Dubravi, Trešnjevki ili neki manji grad u Hrvatskoj pa će se vidjeti da se dešavaju neke zanimljive stvari i zanimljivi kulturni projekti koji su po svojoj prirodi i politički i umjetnički, odnosno propituju koja je uloga umjetnosti u politici i slično.Takvi projekti imaju tu energiju i potencijal da prenose to značenje 'umreženih pojedinaca' ali, zasad, na žalost, privlače jako malo ljudi.“
Birokratizirani sustav i vrlo razgranata stranačka hijerarhija, nastavlja Koludrović, stvaraju između pojedinca i te institucionalne moći svojevrsnu rešetku i nužno je locirati mehanizme moći na lokalnoj i unutarstranačkoj razini koji izbacuju na površinu razne afere i kvaziafere, kao trenutne u Hrvatskoj, koje mogu destabilizirati Vladu:
„Upravo je to mjesto moći, na koje treba uprijeti prst, a koje je nevidljivo. Pa,nije HDZ organizirano vršio kriminal 'de facto', taj kriminal se dešavao na nekoj mikro strukturi i nekim tajnim dogovorima. Nije stranka (HDZ) organizirano odlučila pokrasti državu, kao što nije odlučio ni, danas vladajući, SDP pokrasti državu.To su privatni interesi i tu, zapravo, leži problem 'moći' i 'mikrostrukture moći. Dokle god oni, koji djeluju na vlasti, imaju iza sebe te neke sitne vlasničke interese, da zaštite vlasnički udio u, ne znam, Čazmi,Spačvi i gdje god po Hrvatskoj, tada će se sustav vlasti raspadati kako se i raspada, a građani će i dalje imati osjećaj da ne mogu uprijeti prstom u konkretan problem.“
