U okviru najnovijeg paketa vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Ukrajini, planiran je i dodatni novac za neke balkanske zemlje, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Severnu Makedoniju i Sloveniju, prenosi Glas Amerike (Voice of America).
U odgovoru iz Stejt departmenta na upit novinara Glasa Amerike pojašnjena je struktura paketa pomoći od 713 miliona dolara.
Prema informacijama iz Stejt departmenta, novac iz najnovijeg paketa vojne pomoći SAD-a Ukrajini podijeliće se na "Ukrajinu i 15 drugih savezničkih i partnerskih nacija" u istočnoj Evropi i na Balkanu.
"Sredstva iz ovog paketa pomoći će NATO saveznicima da popune kapacitete koje su donirali Ukrajini iz vlastitih zaliha kako bi zadržali i ojačali NATO odvraćanje. Više od 322 miliona dolara tih sredstava odvojeno je za Ukrajinu i dodatno će poboljšati njenu sposobnost obrane od ruskog rata, koji je u toku", navodi se u odgovoru Stejt departmenta na upit Glasa Amerike.
"Ova investicija od 322 miliona dolara u Ukrajini pružiće podršku za širok raspon oružanih kapaciteta, uključujući sisteme koji nisu obuhvaćeni NATO standardima; pomoći ukrajinskim oružanim snagama da pređu na sisteme NATO-a za paljbu velikog dometa, kao što je artiljerija; i podržavati kapacitete za protivvazdušnu odbranu", navodi se.
- Sverusko prisustvo u BiH
- Odluka o sankcijama Rusiji šest dana 'putovala' od Vlade do Službenog lista
- 'Telegrami' lažnih vesti za Zapadni Balkan
"Gruzija će", kako se ističe, "takođe dobiti 35 miliona dolara finansiranja za komplete borbene opreme svojih brigada, protivdronske sisteme (UAS), napredni terenski artiljerijski taktički sistem za podatke, kapacitete pokretljivosti i obranu od sajber napada".
"Ostatak paketa od 713 miliona dolara osiguraće odbrambene artikle, obuku i usluge za evropski region (Albanija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Letonija, Litvanija, Moldavija, Crna Gora, Severna Makedonija, Rumunija i Slovenija); podržati Inicijativu za razvoj naprednog ciljanja za Bugarsku, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju i Slovačku; i pružiti dodatnu podršku Bosni i Hercegovini u okviru Fonda za suzbijanje ruskog utjecaja", navodi se u odgovoru Stejt departmenta.
Posle ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. februara, porastao je interes zapadnih i zemalja NATO-a za suprotstavljanje malignom ruskom uticaju u Bosni i Hercegovini, podseća Glas Amerike.
