Ruski predsednik Vladimir Putin prešao bi "veoma važnu liniju" ako bi naredio upotrebu nuklearnog oružja u Ukrajini, upozorio je u četvrtak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
U narednim danima i NATO i Rusija planiraju vojne vježbe.
NATO održava svoju vježbu, nazvanu "Stabilno podne", sljedeće sedmice. Dugo planirani manevri izvode se otprilike u isto vrijeme svake godine i traju otprilike jednu sedmicu. Oni uključuju borbene avione koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, ali ne uključuju bojevu municiju.
Rusija obično izvodi vlastite vježbe otprilike u isto vrijeme, a NATO očekuje da Moskva izvede vježbu koja uključuje nuklearne snage u ovom mjesecu. Stoltenberg je rekao da će NATO "pomno pratiti" šta Rusija smjera.
Upitan šta bi NATO uradio ako bi Rusija pokrenula nuklearni napad, Stoltenberg je rekao: "Nećemo ulaziti u to kako ćemo tačno odgovoriti, ali to će naravno suštinski promijeniti prirodu sukoba. To će značiti da je pređena veoma važna linija."
Dodao je da će "čak i svaka upotreba manjeg nuklearnog oružja biti vrlo ozbiljna stvar, koja će iz temelja promijeniti prirodu rata u Ukrajini, a to bi, naravno, imalo posljedice".
Stoltenbergove izjave uslijedile su nakon sastanka NATO-ove tajne Grupe za nuklearno planiranje, koji je održan među ministrima odbrane u Briselu, jer se povećava zabrinutost zbog Putinovog insistiranja da će upotrijebiti sva potrebna sredstva za odbranu ruske teritorije.
Sastanak, koji se obično održava jednom ili dva puta godišnje, dolazi u pozadini visoke napetosti jer neki saveznici iz NATO-a, predvođeni SAD-om, opskrbljuju Ukrajinu naprednim oružjem i municijom kako bi se branila od ruskih zračnih napada.
NATO pažljivo prati ruska kretanja u ratu s Ukrajinom, ali do sada nisu vidjeli promjenu u njihovom nuklearnom stavu. Putinove nuklearne vježbe bi, međutim, mogle otežati NATO-u da shvati kakve bi mogle biti namjere Rusije, potencijalno povećavajući rizik od nesreće.
"Ovo je rutinska vježba i sve se svodi na spremnost", rekao je britanski ministar odbrane Ben Wallac, baš kao što je i "sastanak NATO-a usmjeren na to da se uvjerimo da smo spremni na sve."
Četrnaest zemalja članica NATO-a će biti uključeno u vojnu vježbu koja je isplanirana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. Glavni dio manevara održat će se više od 1.000 kilometara od Rusije.
NATO kao organizacija ne posjeduje nikakvo oružje. Nuklearno oružje koje je nominalno povezano sa Alijansom ostaje pod čvrstom kontrolom tri zemlje članice SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Ali, Francuska insistira na očuvanju svoje nuklearne nezavisnosti i ne učestvuje u sastancima Grupe za nuklearno planiranje.
S obzirom da se ruska vojska povukla sa nekih teritorija kada se suočila sa ukrajinskim snagama naoružanim zapadnim oružjem, Putin je podigao ulog tako što je pripojio četiri ukrajinska regiona i proglasio djelimičnu mobilizaciju kako bi ojačao raspadajuću liniju fronta.
Kako su njegovi ratni planovi krenuli po zlu, Putin je više puta signalizirao da bi mogao pribjeći nuklearnom oružju kako bi zaštitio teritorije koje je Rusija okupirala u Ukrajini. Prijetnja također ima za cilj odvratiti zemlje NATO-a od slanja sofisticiranijeg oružja Ukrajini.
U intervjuu za televiziju France 2, francuski predsjednik Emmanuel Macron sugerirao je da Francuska neće odgovoriti nuklearnim udarom. I upozorio na odgovornosti lidera kada je u pitanju nuklearna retorika.
"Imamo (nuklearnu) doktrinu, koja je jasna", rekao je Makron. "Odvraćanje funkcionira. Ali onda, što manje pričamo o tome, što manje mašemo prijetnjom, to smo vjerodostojniji."
