Predsjednički izbori u Rusiji će se održati od 15. do 17. marta. Sigurno je da će predsjednik Vladimir Putin pobijediti, osim u slučaju neočekivanog razvoja događaja. To će lideru Kremlja sa najdužim stažem nakon Josifa Staljina, obezbjediti još jedan šestogodišnji predsjednički mandat.
Evo liste kandidata, kao i liste onih koji su htjeli da se kandiduju ali nisu mogli:
Vladimir Putin
Nadležan za sve poluge vlasti, očekuje se da će Vladimir Putin (71) lako osvojiti uvjerljivu pobjedu i još jedan šestogodišnji mandat. Kritičari Kremlja kažu da je autokratski ratni zločinac koji vlada strahom, dok ankete javnog mnijenja pokazuju da ga podržava većina Rusa koji ga vide kao čvrstog vođu potrebnog da se suprotstavi onome što smatraju uplitanjem i ekspanzionizmom Zapada. Državna anketa iz februara je pokazala da je više od 75 posto Rusa spremno da glasa za Putina.
Bivšeg potpukovnika KGB-a, Putina je zadnjeg dana 1999. Boris Jeljcin imenovao za vršioca dužnosti predsjednika. U dva četvorogodišnja mandata od 2000. do 2008. bio je predsjednik prije nego što je postao premijer od 2008. do 2012. godine. Vratio se na predsjedničku dužnost 2012. nakon što su predsjednički mandati produženi na šest godina, te ponovo 2018.
Izmjene ustava uvedene 2020. omogućile su Putinu još dva šestogodišnja mandata od 2024. To znači da bi mogao ostati na vlasti do 2036. godine.
Nikolaj Haritonov
Haritonov je 75-godišnjak, član državne Dume i zvanični kandidat Komunističke partije čiji predstavnici od 2000. godine, po pravilu, završe na izborima drugi, poslije Putina.
Haritonov je porijeklom iz Sibira, i ranije je izlazio na izbore kada je 2004. godine osvojio 13,8 posto glasova naspram Putinovih 71,91 posto. Državna anketna služba u februaru je rekla da je istraživanje pokazalo da je oko četiri posto Rusa spremno glasati za njega.
Državna novinska agencija TASS prenijela je njegovu izjavu da ne bi tražio zamjerke lideru Kremlja. "On (Putin) je odgovoran za vlastite postupke, zašto bih ga kritikovao?", rekao je.
Haritonov podržava ono što Putin naziva specijalnom vojnom operacijom Rusije u Ukrajini, ali se u prošlosti protivio nekim unutrašnjim politikama vladajuće proputinovske stranke Jedinstvena Rusija. Uživa podršku Genadija Žuganova, 79-godišnjeg veterana lidera Komunističke partije.
Leonid Slucki
Visoki član državne dume, Slucki (56) je vođa ultra-nacionalističke Liberalne Demokratske partije Rusije (LDPR). Preuzeo je partiju nakon što je njen doživotni lider, Vladimir Žirinovski umro 2022.
Slucki se redovno pojavljuje na državnoj televiziji i iznosi antizapadne stavove, dok koristi slogan "Žirinovski i dalje živi".
Državna anketna služba je u februaru rekla da su istraživanja pokazala da je oko četiri posto Rusa spremno da glasa za njega.
Slucki je govorio o potrebi da Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini i važnosti da cijene hrane ostanu niske. Grupa žena, novinarki ga je 2018. optužila za seksualno uznemiravanje, dok ga je parlamentarna komisija oslobodila.
Vladislav Davankov
Zamjenik predsjedavajućeg donjeg doma parlamenta, državne Dume, zastupnik političke partije Novi narod koju je njegov otac, biznismen pomogao u osnivanju 2020., 40-godišnji Davankov je najmlađi registrovani kandidat i dobitnik različitih državnih priznanja, uključujući i jedno od Putina. Rekao je da neće kritikovati svoje političke protivnike.
Glavni slogani njegove kampanje je "Da, za promjene!" i "Vrijeme za nove ljude!", što su bili pokušaji da se Davankov pozicionira kao neko ko je protivnik pretjeranog gušenja ličnih sloboda, a u kontekstu ruske politike, je liberal.
Bez navođenja Ukrajine po imenu rekao je da preferira "mir i pregovore, ali pod našim uslovima i bez povlačenja."
Državna anketna služba je u februaru rekla kako je istraživanje pokazalo da bi za njega glasalo pet posto Rusa.
Boris Nadeždin
Nadeždin (60) pokušao je da vodi antiratnu kampanju, ali ga je Centralna izborna komisija diskvalifikovala u februaru.
Nadeždin je iznenadio neke analitičare kritikujući ono što Kremlj zove specijalna vojna operacija u Ukrajini. Nešto što je nazvao "fatalnom greškom" i rekao da će pokušati da okonča pregovorima.
Kako je rekla Centralna izborna komisija nađeni su propusti u potpisima koje je sakupio Nadeždin i zato nije imao 100.000 autentičnih potpisa kako bi postao kandidat. Neuspješno se žalio na diskvalifikaciju Vrhovnom sudu.
Jekaterina Duncova
Bivša TV novinarka Duncova (40) željela je da se kandiduje za predsjednicu i pozivala je na okončanje konflikta u Ukrajini i oslobađanje političkih zatvorenika.
Nije opšte poznato ime u Rusiji, Duncova je diskvalifikovana u decembru zbog "brojnih narušavanja" procedure u dokumentima koje je predala kako bi se kandidovala. Neuspješno je osporavala tu odluku izbornih vlasti.
Kada je u novembru najavila da želi da se kandiduje, komentatori su je opisivali kao ludu, hrabru ali i kao dio plana Kremlja da se kreira privid konkurencije.
Aleksej Navaljni
Navaljni koji je umro u 47 godini u sibirskom zatvoru u februaru, želio je da se kandiduje za predsjednika Rusije i bio je neustrašivi kritičar Putina.
Za života, Navaljni je optuživao Kremlj da ga drži podalje od politike izmišljajući niz kaznenih slučajeva protiv njega, uključujući prevaru i ekstremizam, kako bi ga zatvorio.
Navaljni je optužio Putina za pokušaj trovanja 2020., što je Putin negirao. Kremlj je Navaljnog proglasio ekstremistom kojeg podupiru SAD kako bi destabilizovao Rusiju.
Julija, njegova udovica, pozvala je Ruse koji podržavaju njenog pokojnog supruga da se pojave na biračkim mjestima u podne 17. marta kako bi izrazili svoje neslaganje. Kremlj je u prošlosti takve apele nazivao "provokacijama".
Facebook Forum