Ukrajinski čelnici, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog i vojnog zapovjednika Oleksandra Sirskog, prvi su put otvoreno govorili o upadu njihovih snaga u rusku Kursku oblast, a Zelenski je i istakao da Moskva mora biti "prisiljena na mir".
"Rusija je donijela rat drugima, a sada se vraća kući. Ukrajina je uvijek željela samo mir, a mi ćemo mir i osigurati", rekao je ukrajinski predsjednik 12. augusta.
"Rusija mora biti prisiljena na mir ako se [ruski predsjednik Vladimir] Putin toliko želi boriti", dodao je Zelenski.
Zelenski insistira na svom rješenju mirovnog plana, koji uključuje povlačenje ruskih snaga s okupiranog ukrajinskog teritorija, dok Putin ostaje pri svom stavu - koji Kijev oštro odbija - da Ukrajina preda sve četiri oblasti na istoku i jugu zemlje koje je Rusija djelomično ili u cijelosti drži.
Zelenski je rekao da je prekogranična operacija u Rusiji bila "čisto sigurnosno pitanje" za njegovu zemlju jer tvrdi da su ukrajinske snage zauzele područja u blizini granice koje je Moskva iskoristila za pokretanje oko 2.100 napada na ukrajinsku Sumsku oblasti od 1. juna.
Zapovjednik Sirski rekao je da su ukrajinske snage preuzele kontrolu nad nekih 1000 četvornih kilometara teritorija u Kurskoj oblasti.
Putin je, u međuvremenu, pokušao umiriti uspaničene građane pograničnog područja nakon iznenadnog ukrajinskog upada u Kursku oblast, iako broj evakuiranih raste, a lokalni dužnosnici su priznali gubitak desetaka naselja i ocijenili da je situacija "napeta".
"Dvadeset osam naselja [s oko 2.000 ljudi] je pod kontrolom neprijatelja", rekao je Putinu guverner Kurske oblasti Aleksej Smirnov. "Dubina prodora na teritoriju Kurske oblasti je 12 kilometara, širina fronta je 40 kilometara."
Putin je prekinuo Smirnova, rekavši mu da će vojni sektor izvijestiti o širini i dubini prodora ukrajinskih snaga te mu je predložio da se zadrži na socioekonomskim temama i pomoći koja se pruža stanovnicima.
Nije moguće provjeriti tvrdnje o situaciji na bojnom polju, a mnogi izvještaji navode i dublji prodor ukrajinskih snaga.
Zelenski je u ponedjeljak rekao da je naredio uspostavu "humanitarnog plana" za područja koja su zauzele ukrajinske snage unutar Rusije.
Putin je optužio Kijev da nastoji "destabilizirati" situaciju u ruskim pograničnim oblastima te je naredio svojim snagama da "istjeraju" ukrajinske trupe.
"Neprijatelj će sigurno dobiti adekvatan odgovor, a svi ciljevi koje smo zacrtali bit će bez sumnje ostvareni", istaknuo je Putin.
Dodao je da ofanziva Ukrajine ne utječe na stalne vojne napore ruskih trupa da zauzmu više okruga u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
Rekao je da će Moskva pružiti "jednoglasnu potporu za sve one koji su u nevolji" i tvrdi da postoji povećan interes muškaraca koji se žele prijaviti u borbu.
Putin je ranije najavio da je Rusija uvela "antiterorističke mjere" u Kursku i dvije obližnje oblasti, kao i Brjansku i Belgorodu.
U saopćenju Nacionalnog odbora za borbu protiv terorizma od 10. augusta navodi se da je tu odluku donio Aleksandar Bortnikov - šef obavještajne službe FSB - kao odgovor na ukrajinski "pokušaj bez presedana da destabilizira situaciju u nekoliko oblasti".
Evakuacija civila iz Kurske oblasti proširena je 12. augusta i obuhvata Belovski okrug, koji ima oko 14.000 stanovnika, rekao je načelnik okruga, Nikolaj Volobujev.
"Situacija je veoma napeta... Autobusi će biti osigurani. Ljubazno molimo sve koji su još u toj oblasti da napuste to područje", napisao je Volobujev na Telegramu.
Rusko Ministarstvo odbrane u objavi na Telegramu 11. augusta navelo je da je obuzdalo ukrajinski upad na Kursk.
Guverner zapadne Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov na Telegramu 12. augusta je istakao da vlasti premještaju stanovnike Krasnojaruškog okruga na "sigurnija mjesta" zbog "aktivnosti" ukrajinskih snaga u toj oblasti.
Evakuacija je uslijedila nakon što su ukrajinske snage prodrle oko 30 kilometara na teritorij Rusije, što je njen najznačajniji upad od početka rata u februaru 2022.
Satelitski snimak Kurske oblasti prije i poslije napada
Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je protuzračna odbrana presrela 11 dronova koje je Ukrajina lansirala tokom noći ka zapadu Kurske oblasti.
Ruska protuzračna odbrana također je uništila pet ukrajinskih dronova iznad Belgorodske oblasti i dva iznad regiona Voronjež, izvijestilo je to ministarstvo, ali nije navelo koliko je dronova ukupno Ukrajina lansirala.
Ruski mediji izvijestili su u subotu da je više od 76.000 civila evakuirano iz pograničnih oblasti, kao i da će narednog dana otići još njih.
Na jugu Ukrajine, dužnosnici koje je postavila Moskva naveli su 12. augusta da je požar u nuklearnoj elektrani Zaporižje, koju kontrolira Rusija, "potpuno ugašen".
Nije jasno šta je izazvalo požar, koji je noć ranije, oko 20 sati, izbio na rashladnom tornju.
Zelenski je optužio Rusiju za izazivanje požara.
Ukrajinski Enerhoatom tvrdi da Rusija koristi rashladne tornjeve nuklearne elektrane za skladištenje vojne opreme i eksploziva, ali nije pružio nikakve dokaze.
Ruski dužnosnici, uključujući glasnogovornicu Ministarstva vanjskih poslova Mariju Zaharovu, optužili su Kijev da namjerno pokušava uništiti elektranu i posije "nuklearni teror".
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koja je prisutna u velikom postrojenju sa šest reaktora, saopćila je da nema prijavljenih utjecaja na nuklearnu sigurnost.
Šef IAEA Rafael Grossi rekao je da "nepromišljeni napadi" koji "ugrožavaju nuklearnu sigurnost u elektrani i povećavaju rizik od nuklearne nesreće" moraju odmah prestati.
Grossi je rekao da je IAEA zatražila hitni pristup rashladnom tornju, kako bi se procijenila šteta.
Kina poziva na deesakalaciju
Kina je u ponedjeljak pozvala strane u ratu u Ukrajini na deeskalaciju nakon što su snage Kijeva probile duboko u Kursku oblast.
To su "nema proširenja bojnog polja, nema eskalacije borbi i nema potpirivanja plamena s bilo koje strane", naveo je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.
Kina se predstavlja kao neutralna strana u ratu i kaže da ne pomoć u ubojitom oružju nijednoj strani, za razliku od Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja.
Međutim, ona ima bliske političke i ekonomske veze sa saveznikom Rusijom, dok članice NATO-a navode da Peking pruža pomoć Rusiji u ratu koji nikada nije osudio.
Kina je također prošle godine objavila dokument u kojem poziva na "političko rješenje" sukoba koji su kritizirale zapadne zemlje jer bi omogućio Rusiji da zadrži veći dio teritorija koji je zauzela u Ukrajini.
