“Protesti protiv rata i podjela u Bosni i Hercegovini” održani su u Briselu, glavnom gradu Belgije, gdje se nalaze i sjedišta institucija Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO).
Prema najavama, skupovi će biti organizirani u 35 gradova u 14 država svijeta, kao i u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine.
Hamdija Draganović, član organizacijskog odbora protesta, kazao je na okupljanju u Briselu da su došli “Bosanci i Hercegovci koji vole svoju domovinu, iz Francuske, Nizozemske, Njemačke, Švedske i brojnih drugih evropskih zemalja”.
“Mnogi nas prozivaju i pitaju ko smo mi, koja stranka, organizacija, ko stoji iza nas. Mi smo Bosanci i Hercegovci, građani BiH koji smo najčešće silom protjerani ili kasnije ekonomski primorani da napustimo našu BiH. Mi ne možemo više da šutimo. Inicijator je Suad Pašalić iz Srebrenice koji je preživio genocid. On je s još par prijatelja pokrenuo ovu akciju u saradnji s udruženjem Platforma iz Holandije”, kazao je Draganović.
On je posvjedočio kako je 1992. proveo šest mjeseci u koncentracionim logorima Keraterm, Omarska i Manjača.
“Vidjeli smo zlo rata. Tad smo bili naivni i bespomoćni i zato platili visoku cijenu. U posljednje vrijeme vidimo stvari koje podsjećaju na momente koji su prethodili ratovima u regiji i agresiji na našu domovinu: loša ekonomska situacija, sve veća nastojanja da se probude podjele između naroda, zli jezici koji dolaze od vladajućih u Republici Srpskoj i zveckanje oružjem”, kazao je Draganović na skupu u Briselu.
Draganović je kazao kako građani BiH u inostranstvu imaju svoje poslove, kuće, familije isto kao i Belgijanci, Nizozemci, Šveđani i svi ostali u brojnim državama u kojima žive i građani BiH te pitao zašto to isto ne bi imali i građani BiH u svojoj zemlji.
“Zašto i oni ne bi imali te iste obične stvari: uređenu državu, poštivanje Ustava i zakona i da se bavimo familijom, poslom, sportom, a ne da se bavimo politikom i političarima toliko intenzivno. Nije puno tražiti da se održi mir, da se ne komada država, da djeca imaju lijepo djetinjstvo, a da se njihovi roditelji samo brinu gdje otići za godišnji odmor, a ne kako da idu”, kazao je Draganović.
Na centralnim protestima u Briselu je pročitano pismo koje će biti uručeno najvažnijim evropskim dužnosnicima, uključujući premijere Velike Britanije, Francuske i Njemačke.
Ispred organizatora i svih učesnika bit će upućeno i pismo podrške Tužilaštvu Bosne i Hercegovine sa zahtjevom da se krivično procesuiraju sve stranke i pojedinci koji krše zakone i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.
Protesti za mir održavaju se i u Rimu.
Mirovni protest u znak podrške Bosni i Hercegovini održani su pred Parlamentom Velike Britanije u Londonu.
Prisutnim građanima su se obratili umirovljeni general Bob Stewart te novinar i publicista Ed Vulliamy. Skup je održan i u gradu Manchesteru pred Centralnom bibliotekom.
Protesti su najavljeni, a neki su 10. januara održani u Ženevi, Londonu, Oslu, Beču, Štokholmu, Geteborgu, Otavi, Torontu, te drugim gradovima Evrope i svijeta. Prema najavama, protesti će biti organizirani u 35 gradova.
Grupa građanskih aktivista okupljena oko Restarta okupila se ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, a održani su i protesti u Tuzli.
Građanima se obratio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, prekidan povicima "sankcije".
“Moramo stvoriti budućnost za mlade ljude. Potrebni su politički i društveni razgovori i diskusije u cijeloj BiH. Ovo su teška vremena. Ja znam ovu zemlju i ovaj grad i znam šta se ovdje desilo i šta se desilo u Srebrenici. Jučer nije bio dobar dan, ali to je za mene dodatni motiv da nastavim raditi svoj posao. Nikada neću prihvatiti ako neko postavi pitanje integriteta BiH”, kazao je između ostalog Schmidt.
Schmidt je pozvao predstavnike okupljenih da uđu u zgradu OHR-a, ali su to oni odbili.
Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, kazao je za Radio Slobodna Evropa kako ovo udruženje podržava inicijativu i da će on, kad se sastane sa Schmidtom, kao ključni zahtjev iznijeti to da treba iskoristiti sva moguća sredstva kako bi se sačuvao mir u BiH.
“To nije moguće ako će internacionalna zajednica ići politikom apismenta, politikom stalnih ustupaka nasilnicima i onima koji žele ostvariti svoje ciljeve preko naroda, topovskog mesa za svoje sulude politike”, kazao je Kulenović.
On smatra da krizu treba iskoristiti i za radikalnu strategiju kojom će se ostvariti trajni mir u BiH.
“Takav mir je moguće samo ako se promijeni model političkog upravljanja i prihvatanje standarda savremenog svijeta i liberalne demokratije. Ako ovo ne bude građanska već etnička država, ona će uvijek biti predmet manipulativnih politika”, smatra Kulenović.
Protest je održan i ispred zgrade Ambasade Srbije u Sarajevu.
Proteste organizira grupa građana u saradnji sa udruženjem bh. građana u Nizozemskoj “Platform BiH”.
Dino Salihagić, politolog iz Brisela i jedan od organizatora protesta na Trgu Schuman ispred zgrada institucija Evropske unije kazao je za Radio Slobodna Evropa da je cilj protesta da se ukaže široj svjetskoj javnosti na aktualne probleme u BiH.
“Pogotovo u posljednjih pola godine, od jula kako je sve krenulo s blokadom institucija, pa onda i ovim prenosom nadležnosti i zakona koji su 10. decembra doneseni u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Bilo je nekih prijetnja sankcijama. I one nekako djeluju blago. Evo posljednje sankcije SAD-a. Ja sam i očekivao da će Amerika i Bidenova administracija napraviti prvi potez”, kazao je Salihagić.
Protesti i u Podgorici
“Dvije i po decenije po završetku rata u BiH ta zemlja se ponovo nalazi pred neposrednom ratnom opasnošću, a ratni cilj je ponovo isti: otcjepljene dijela BiH i njegovo pripajanje Srbiji,” kazao je književnik Andrej Nikolaidis na protestu grupe građana ispred sjedišta Delegacije Evropske unije u Podgorici.
Okupljeni su naveli da podržavaju građansku i nedjeljivu BiH, te inicijativu bosansko-hercegovačke dijaspore o mirnim građanskim okupljanjima u evropskim gradovima protiv rata i podjela u BiH.
“Ideologija koja tu zemlju vodi u sukob je ponovo ista: velikosrpski nacionalizam, a tek su realizatori drugi: umjesto Karadžića i Mladića, tu je sada nastavljač njihovoga zločinačkog projekta, Milorad Dodik, a inspirator i mozak operacije je ponovo isti - zvanični Beograd”, rekao je Nikolaidis.
On je ocijenio da je politika zapada prema nacionalističkim politikama koje ugrožavaju cjelovitost BiH, time i mir na Balkanu, treba hitnu i radikalnu reviziju, te da je sva odgovornost za mir u BiH na EU i Sjedinjenim Američkim Državama, jer imaju sve mehanizme da mir obezbijede.
Američke sankcije
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sankcije se uvode i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke zbog povezanosti s Miloradom Dodikom. SAD je do sad izrekao sankcije protiv 190 osoba i entiteta (skupina i organizacija) sa Zapadnog Balkana.
Evropska unija (EU) je primila k znanju odluku američke administracije da sankcionira Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te njegove bliske suradnike.
Međutim, iz Brisela nema potvrde da bi EU donijela iste mjere. Da bi se sprovele moguće sankcije uključujući i okvir neophodna je suglasnost svih država članica EU.
Njemačka je još u novembru, u forumima EU pokrenula pitanje evropskih sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske. Ova inicijativa je naišla na otpor više država članica EU, a među njima je Mađarska najoštrije protiv.
Inače, EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mera protiv određenih fizičkih i pravnih lica čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.
Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje "ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju" ili podrivaju Daytonsko-pariški opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse. Radi se načelno o praznoj listi u koju bi se dodavala imena, u slučaju da to odluči EU.
Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, bojkotiraju rad institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH), nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.
Istovremeno, Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Ista zakonodavna institucija u bh. entitetu RS je 10. decembra zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost.
Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti. Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude suglasnosti. Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
