Promovisano crnogorsko izdanje istorije Jugoistočne Evrope

U Podgorici je promovisana zajednička istorijska čitanka zemalja Jugoistočne Evrope na crnogorskom jeziku koja je izašla pod okriljem Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi a koju je finansirala Evropska unija.

Učesnici na promociji istakli su njenu važnost da napristrasnom interpretacijom istorijskih zbivanja dodatno doprinese pomirenju i zajedničkom životu na prostoru Balkana.

Istorijska čitanka u četiri toma koja obrađuje period od Otomanske imperije do Drugog svjetskog rata, publikovana na engleskom, srpskom, hrvatskom, bosanskom, makedonskom, turskom, grčkom i albanskom, dobila je i svoje identično izdanje i na crnogorskom jeziku.

Kako je saopštila koordinatorka tog projekta Zvezdana Kovač, riječ je o jednom od najvećih projekata zajedničke istorije, koji je rezultat inicijative građanskog društva i timskog rada istoričara Jugoistočne Evrope.

"Zaista mislim da pred nama imamo istorijske čitanke u kojima nema viška istorije i manjka istorijskog sjećanja", kaže Zvezdana Kovač.

A može li se o prošlosti, u svim zemljama Balkana, učiti zajednički i nepristrasno iz jedne knjige? Sudeći po tumačenjima prisutnih odgovor je pozitivan.

Istoričar Dragutin Papović napominje da je u izradi zajedničke istorijske čitanke učestvovalo preko 50 naučnika i profesora iz 12 država Jugoistočne Evrope i da je ona kao dodatna literatura ušla u obrazovne sisteme svih zemalja regiona.

"U ovoj čitanci ima sadržaja koji se kose sa našim ukorijenjenim shvatanjima sopstvene prošlosti ali to treba iskoristiti kao šansu za otvorenu raspravu. Čitanke treba posmatrati kao priliku da izađeno iz egocentričnog i etnocentričnog shvatanja istorije i da budemo spremni da čujemo drugačije mišljenje bez obzira da li nam se ono svića ili ne", kaže Popović.

Prijatelji i neprijatelji

Podjela među prijatelje i neprijatelje među susjedima jedan je od najčešćih stereotipa na koji smo nailazili u posljednjih dvije decenije a posebno je bio podgrijavan tenedecioznim tumačenjima istorijskih zbivanja, ističe istoričar Zvezdan Folić.

"Najveći neprijatelj ovom humanističkom pristupu predstavljaju nacionalizam i ksenofobija. Imali smo jedinstveno stanovište da istorija Jugoistočne Evrope nije prosti zbir nacionalnih istorija kojima se arbitrira po principu simetrija. Nijesmo gajili iluziju da je moguće ponuditi jednu i za sve prihvatljivu istoriju. Zato je multiperspektivnost glavna odlika ovih čitanki", navodi Folić.

Ako je jedna od teza istoričara kako je od živih nacionalnih strasti do hladnog otrežnjenja mali korak,onda koliko će projekat zajedničke istorijske čitanke voditi tom procesu na prostoru Balkana?

Predsjedavajući Upravnog odbora Centra za demokratiju i pomirenje Erhard Busek nazvao je projekat zajedničkih istorijskih čitanki projektom mira i dodao:

"Do sada smo uspjeli da počnemo rad na setu sličnih knjiga u kojima ćemo ponuditi pogled na najdramatičniji period u novijoj istoriji, na ratove tokom 90 tih na prostoru bivše Jugoslavije. Ja sam sretan što će Crna Gora biti dio tog projekta od početka jer ovdje vidimo pozitivan rezultate razvoja kao i poteškoće koje još postoje."

Šef kancelarije Evropske Komisije u Podgorici Leopold Maurer naglašava kako je bitno da se istorija predstavi onakva kakva jeste bila kako bi to doprinijelo pomirenju i obnovi saradnje među zemljama Jugoistočne Evrope.

"Ako ste u Crnoj Gori imate osjećaj da je već moguće živjeti zajedno i uviđate da nemate nikavih problema sa manjinama", kaže Maurer.

Promociji istorijske čitanke zemalja Jugoistočne Evrope prisustvovao je i crnogorski premijer Igor Lukšić koji je taj projekat ocijenio kao nužan preduslov zajedničke evropske budućnosti.

"Nije lako živjeti na prostorima gdje je svaka generacija naših predaka mogla biti vezana za po neki sukob ili rat. Na žalost, čak i moja generacija. I danas je prostor Jugoistočne Evrope jednako raznovrstan kulturno, vjerski i etnički. I danas živimo jedni pored drugih a rekao bih polako i jedni sa drugima", rekao je Lukšić.