Pod sloganom "Đe su naša prava?", u Podgorici je održan dvanaesti "Montenegro Prajd" (Pride) u organizaciji "Queer Montenegro".
Uže gradsko jezgro bilo je zatvoreno za saobraćaj, a događaj je protekao mirno.
Okupljeni su uz zastave duginih boja nosili transparente "Različiti i ponosni", "Ne boj se biti svoj", "Lično je političko", "Pravda za sve" i druge.
Od zvaničnika na Prajdu su bil ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, ministarka za evropske poslove Maida Gorčević i glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović. Prisutno je bilo i nekoliko poslanika Skupštine Crne Gore.
Danijel Kalezić, izvršni direktor ERA (Udruženje za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku) se zahvalio političarima koji prisustvuju, a posebno onima koji ne prisustvuju "jer su pokazali koliko im je stalo do LGBTQ prava u Crnoj Gori".
Ovogodišnjom povorkom organizatori su ukazali na neophodnost usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, na probleme u dostupnosti hormonalne terapije za trans osobe, na institucionalnu diskriminaciju djece istopolnih roditelja.
Traže i da se nasilja nad LGBT osobama tretira kao krivično djelo iz mržnje.
Staša Baštrica kazala je da traže odgovore jer su prisutni u svim sferama društva.
"Procjene su da su preko deset odsto populacije LGBTQ osobe. Mi stvaramo, plaćamo poreze i zato nećemo prihvatiti ništa manje od ravnopravnog tretmana u društvu. Mi ne tražimo milost, tražimo pravdu. Nećemo stati dok ne dobijemo ono što nam pripada," rekla je Baštrica, izvršna direktorka Queer Montenegra.
Iskra Ðurišić iz Asocijacije Spektra je kazala da su se okupili da pitaju za svoja prava.
"Ona su ovdje među nama, nisu tako daleko. Zakon nije samo norma, već ljudsko pravo da svako bude ono što jeste. Samoodređenje je suština slobode. Mi nećemo prihvatiti tišinu".
Prva Parada ponosa u Crnoj Gori je organizovana 2013. godine u Budvi, kada je učesnike grupa građana gađala kamenicama, čašama, stolicama. I na drugoj u oktobru iste godine u Podgorici je bilo nereda, a pričinjena je i materijalna šteta.
Narednih godina povorke su protekle mirno, a Skupština Crne Gore je u julu 2020. usvojila Zakon o životnom partnerstvu, koji je stupio na snagu godinu kasnije.
Tim zakonom se omogućuje istopolnim parovima ista prava kao onim heteroseksualnim, ali bez mogućnosti usvajanja djece. Njime je takođe normirano izdržavanje između partnera, starateljstvo, kao i imovinski odnosi.
Iako je ovo značajan korak naprijed za prava LGBT+ osoba u Crnoj Gori, mnogi povezani zakoni još uvijek nisu s njim usklađeni, pa se stvaraju pravne praznine koje otežavaju život istopolnim parovima, naveli su organizatori.
"Zato tražimo hitnu harmonizaciju zakonodavstva", naveli su u najavi povorke.
Ovogodišnjem "Montenegro Prajdu" je prethodila "Nedjelja ponosa", koja je otvorena Prajd kafeom, posvećenom diskusiji o pravima LGBTIQ osoba.
Pripradnici civilnog društva, građanski aktivisti i predstavnici partija razgovarali su o izazovima sa kojima se LGBTIQ osobe suočavaju i mogućim rješenjima.
Organizatori su poručili da sloganom "Đe su naša prava?" pozivaju sve građane Crne Gore da postave sebi to pitanje.
Jer, ljudska prava u Crnoj Gori generalno su ugrožena i sve češće zanemarivana, navele su nevladine organizacije Spektra i Kvir Montenegro, koje je u organizaciji Nedjelje ponosa finansijski podržalo Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
