Slobodni i neovisni mediji - ideal su svakog društva. Mediji koji se mogu kontrolirati - ideal su brojnih političara, makar su rijetki spremni to i javno priznati.
Kada bi na Zapadu neki političar postupio poput lidera SDP-a BiH i bosansko-hercegovačkog ino ministra, Zlatka Lagumdžije, davajući instrukcije novinaru kako bi trebao izgledati i zvučati njegov izvještaj, ne samo da bi uslijedio opći medijski napad na političara, potom i bojkot njegova rada, a u konačnici bi bio prisiljen i odstupiti s političke funkcije. Na Balkanu to nije slučaj.
U socijalizmu je bilo komitetskih crvenih telefona, pokušaja, pa nažalost, i prilično uspješnih, da se zauzdaju mediji. I to nije tajna. Da li se i što promijenilo u posljednjih dvadesetak godina ili su samo metode kontrole postale sofisticiranije, a političarima se pridružili i tajkuni u pokoravanju medija? Jesu li i novinari otporniji na razne vrste pritisaka, ili se i sami predaju i prije početka bitke za dostojanstvo profesije?
Posljednji medijski skandal u BiH, u kojem Zlatko Lagumdžija sugerira uredniku FTV-a kako da radi svoj posao, pokazao je koliko je devalvirana novinarska profesija novinara u BiH. Iako se već godinama zna da određeni novinari rade po diktatu političara, te da vladajući političari kontroliraju neke medije, objavljeni zapis o uređivanju informativne emisije na javnoj televiziji, ipak je presedan. Sveučilišni profesori ističu da će to ući u udžbenike za buduće novinare, a ljudi iz struke smatraju da hitno treba vratiti dignitet novinarstvu, piše u tekstu Mirne Sadiković U BiH novinari i mediji "ukroćeni".
Napad na crnogorsku novinarku Oliveru Lakić, zbog serije tekstova o duhanskoj mafiji, zastrašujući je primjer pokušaja da se ušutka novinare. Crnogorski političari rado manipuliraju medijima i pri tome koriste sva raspoloživa sredstva: od plasiranja polu-informacija, preko otvorene ucjene, pa sve do financijskog iscrpljivanja. Vlast u tome prednjači, iako su tome skloni i opozicionari. Novinari međutim smatraju da je profesionalca, ili medijsku kuću, nemoguće izmanipulirati, ukoliko na to ne pristanu svjesno. Detaljnije u prilogu Esada Krcića Kako se u Crnoj Gori manipuliše medijima.
Urednike i novinare u Srbiji više ne zovu komitetlije sa crvenih telefona koji uređuju novine, no pritisci na medije i te kako su dio igre dvanaestogodišnje srpske tranzicije. Suština političke zarobljenosti medija ostala je ista, promijenila se samo tehnologija. Kako političari i tajkuni drže u lancima medije u Srbiji, istraživala Branka Trivić u prilogu Mediji u šaci finansijskih i partijskih moćnika.
Slučaj Lagumdžija je opća pojava, a ne izuzetak - ističu novinari i poznavatelji stanja u hrvatskom novinarstvu. Politika, marketing i biznis bezobzirno se upliću u uređivačku politiku. Novinarsko društvo je nemoćno, a novinari, zbog brige za golu egzistenciju, umrtvljeni, bez solidarnosti i volje da se tome odupru, ocjene su u prilogu Ankice Barbir-Mladinović Ozbiljne igre politike i medija.
Mediji u najmlađoj državi u regiji su pod snažnom čizmom vlasti. Politika osigurava podršku medijske javnosti financirajući njen opstanak. Nisu rijetki ni fizički nasrtaji na novinare, bilo od političara, bilo od tajkuna. Krenar Gashi, direktor Instituta za razvojnu politiku, naglašava da medijske slobode opadaju od proglašenja nezavisnosti Kosova. Više u izvještaju Amre Zejneli Vlast "stavila šapu" na medije.
Kada bi na Zapadu neki političar postupio poput lidera SDP-a BiH i bosansko-hercegovačkog ino ministra, Zlatka Lagumdžije, davajući instrukcije novinaru kako bi trebao izgledati i zvučati njegov izvještaj, ne samo da bi uslijedio opći medijski napad na političara, potom i bojkot njegova rada, a u konačnici bi bio prisiljen i odstupiti s političke funkcije. Na Balkanu to nije slučaj.
U socijalizmu je bilo komitetskih crvenih telefona, pokušaja, pa nažalost, i prilično uspješnih, da se zauzdaju mediji. I to nije tajna. Da li se i što promijenilo u posljednjih dvadesetak godina ili su samo metode kontrole postale sofisticiranije, a političarima se pridružili i tajkuni u pokoravanju medija? Jesu li i novinari otporniji na razne vrste pritisaka, ili se i sami predaju i prije početka bitke za dostojanstvo profesije?
Posljednji medijski skandal u BiH, u kojem Zlatko Lagumdžija sugerira uredniku FTV-a kako da radi svoj posao, pokazao je koliko je devalvirana novinarska profesija novinara u BiH. Iako se već godinama zna da određeni novinari rade po diktatu političara, te da vladajući političari kontroliraju neke medije, objavljeni zapis o uređivanju informativne emisije na javnoj televiziji, ipak je presedan. Sveučilišni profesori ističu da će to ući u udžbenike za buduće novinare, a ljudi iz struke smatraju da hitno treba vratiti dignitet novinarstvu, piše u tekstu Mirne Sadiković U BiH novinari i mediji "ukroćeni".
Napad na crnogorsku novinarku Oliveru Lakić, zbog serije tekstova o duhanskoj mafiji, zastrašujući je primjer pokušaja da se ušutka novinare. Crnogorski političari rado manipuliraju medijima i pri tome koriste sva raspoloživa sredstva: od plasiranja polu-informacija, preko otvorene ucjene, pa sve do financijskog iscrpljivanja. Vlast u tome prednjači, iako su tome skloni i opozicionari. Novinari međutim smatraju da je profesionalca, ili medijsku kuću, nemoguće izmanipulirati, ukoliko na to ne pristanu svjesno. Detaljnije u prilogu Esada Krcića Kako se u Crnoj Gori manipuliše medijima.
Urednike i novinare u Srbiji više ne zovu komitetlije sa crvenih telefona koji uređuju novine, no pritisci na medije i te kako su dio igre dvanaestogodišnje srpske tranzicije. Suština političke zarobljenosti medija ostala je ista, promijenila se samo tehnologija. Kako političari i tajkuni drže u lancima medije u Srbiji, istraživala Branka Trivić u prilogu Mediji u šaci finansijskih i partijskih moćnika.
Slučaj Lagumdžija je opća pojava, a ne izuzetak - ističu novinari i poznavatelji stanja u hrvatskom novinarstvu. Politika, marketing i biznis bezobzirno se upliću u uređivačku politiku. Novinarsko društvo je nemoćno, a novinari, zbog brige za golu egzistenciju, umrtvljeni, bez solidarnosti i volje da se tome odupru, ocjene su u prilogu Ankice Barbir-Mladinović Ozbiljne igre politike i medija.
Mediji u najmlađoj državi u regiji su pod snažnom čizmom vlasti. Politika osigurava podršku medijske javnosti financirajući njen opstanak. Nisu rijetki ni fizički nasrtaji na novinare, bilo od političara, bilo od tajkuna. Krenar Gashi, direktor Instituta za razvojnu politiku, naglašava da medijske slobode opadaju od proglašenja nezavisnosti Kosova. Više u izvještaju Amre Zejneli Vlast "stavila šapu" na medije.