Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić izjavio je u srijedu da će NATO pomoći BiH u vezi sa mogućim cyber napadima iz Rusije na tu zemlju.
„Mi smo jutros već preduzeli neke mjere, ja sam jutros imao sastanke. A, koliko imam informacija, imao sam ih neposredno prije ovog sastanka, sastanka sa ljudima iz Brisela, dakle, NATO će nam pomoći po tom pitanju“, rekao je Podžić novinarima u Sarajevu.
Podžić je naveo i kako je, po njegovom saznanju, Ministarstvo odbrane jedina institucija koja je razvila svoj sistem do kraja za borbu protiv cyber kriminala.
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana izjavio je 17. maja, kako je prenijela Televizija Poljske (TVP) World, da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i BiH, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.
On je precizirao da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.
Sekretar Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačao njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.
Geoana je objasnio da je Ukrajina dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu i odvraćanje”, idući tako daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.
Ukazao je na velike cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su “cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”, navodi TVP World.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina se spominje kao moguća meta Rusije za destabilizaciju.
U BiH boravi i Javier Colomina, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara za politička pitanja i bezbjednosnu politiku NATO-a, gdje je razgovarao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem, ministricom vanjskih poslova Biserom Turković i ministrom odbrane Sifetom Podžićem.
Prije razgovora sa zvaničnicima u BiH, Colomina je za Fenu izjavio da NATO razumije "da postoji određen nivo nestabilnosti i bojazan od posljedica rata koji se događa u Ukrajini i zato nastoje prevenirati takve nestabilnosti i unaprijediti saradnju".
Istakao je i da su zbog rata neki partneri pod većim rizikom od intervencije Rusije, a to je slučaj, kako je rekao, sa BiH i cijelom regijom Zapadnog Balkana.
"To je regija koju mi smatramo strateški važnom, i to je uvijek bio slučaj jer imamo jaku saradnju u regiji decenijama. Imamo danas najveće prisustvo unutar KFOR-a sa gotovo 4.000 vojnika, imamo snažno prisustvo ovdje u Sarajevu, a imamo i kancelariju u Beogradu. Stoga je ovo za nas veoma važna regija", podvukao je Colomina u izjavi za Fenu.
Početkom marta ove godine širom BiH raspoređeno je i dodatnih 500 vojnika koji su pristigli u okviru pojačanja Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea).
Iz EUFOR-a je 24. februara najavljeno kako dodatne snage stižu, jer bi "pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH".
Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.
EUFOR-u je na raspolaganju približno 3.500 vojnika, od kojih je oko 1.100 trenutno raspoređeno u BiH.
Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.
