Drugi put za redom, crnogorska policija zabranila je održavanje Povorke ponosa u Nikšiću, koja je ovoga puta bila zakazana za 8. maj, obrazlažući to bezbjednosnim razlozima. U LGBT organizacijama u Crnoj Gori to tumače kao nemoć države, koja je, kako poručuju, umjesto da zaštiti nihova prava, poklekla pred destrukcijom huligana.
“Akademskom šetnjom ponosa” u organizaciji Nevladine organizacije Hiperion i LGBT Forum progres, 8 maja trebalo je da bude obilježen i Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom, kao i dvije godine od usvajanja Vladine Strategije za unapređenje kvaliteta života pripadnika seksualne manjine u Crnoj Gori. No, umjesto obilježavanja jubileja, uslijedila je još jedna zabrana od strane policije koja je kao i 24-og aprila skup okategorisala kao „visoko bezbjednosno rizičan“. Objašnjenje, kako je razlog za to ruta povorke, koja je u Nikšiću okružena stambenim blokovima, za razliku od Podgorice gdje je teren žargonski rečeno bio čist, nije ubjedljivo za direktora LGBT Foruma Progres Stevana Milivojevića. Ne krije razočaranost što država nije ispoštovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
“Činjenica da je Crna Gora potpisnica te konvencije nalaže joj da uprkos tome što postoji bezbjednosni rizik za učesnike mirnog skupa, ukoliko sam skup nije agresivan i nema predispozicije da u to preraste, onda oni nemaju pravo da ga zabrane već da stanu u odbranu njegovog održavanja. Dakle, ovdje je došlo, kao što se to često dešava, do zamijene teza gdje mi ispadamo krivci dok ljudi koji napadaju i koji jesu agresivni postižu pobjedu.“
Ombudsman Šućko Baković stao je u zaštitu prava LGBT populacije na još jedno javno okupljanje i postavlja pitanje zašto državni organi nijesu obezbijedilialternativnu lokaciju za održavanje Povorke ponosa u Nikšiću.
“To pravo se može ograničiti za izvjesno vrijeme i na izvjesnim lokacijama ali za to moraju postojati objektivni razlozi. Ne možete reći nema skupa a ne odrediti ili ponuditi neku drugu lokaciju .“
Zasto nije obezbijeđeno alternativno mjesto okupljanja, pitanje je koje smo proslijedili Upravi policije ali do početka emisije odgovora nije bilo. Prava pripadnika sekusalnih manjina bila su u fokusu prethodnih sedmica nakon što je zbog nespremnosti uprave Filozofskog fakulteta u Nikšiću propala namjera za održavanje tribine o ljudskim pravima te manjine, što je izazvalo revolt Vijeća studenata tog fakulteta. Tome su prethodili homofobni grafiti koji su bili ispisani po zidovima Filozofskog fakulteta a na čijem platou je trebalo da bude održana prva „Akademska šetnja ponosa“ , 24 aprila . Poslije svega što se dogodilo, Stevan Milojević iz Foruma progres zaključuje kako je policija imala kapaciteta da osigura obje najavljene gay parade u Nikšiću ali da za to, prije svega, nije bilo političke volje.
“Činjenica je da je država poklekla pred homofobnom masom, pred pojedincima koji žele da ruše, koji žele da ometaju ljudska prava drugih osoba, tako da policija nije donijela dobru odluku.“
Interesantno je da je političku volju i odlučnost Država pokazala prilikom organizovanja Gay parada u glavnom gradu , odakle je slika skupa koji je prošao bez ijednog incidenta obišla region a posebno je na pozitivan odjek naišla u Briselu,pod čijim smo brižjivim monitoringom u procesu evropskih integracija. Ko je je to u Nikšiću jači od moći državnih i lokalnih organa da osiguraju pravo na slobodno okupljanje i izražavanje , pitanje je koje je ostalo bez odgovora od predsjednika opštine Veselina Grbovića, čijem smo se kabinetu obratili. Podsjetimo, poslanica Evropskog Parlamenta Therese Reintke, nedavno je uputila otvoreno pismo glavnom policijskom inspektoru u Nikšiću Miloradu Žižiću, u kome je naglasila kako je zabrana Povorke ponosa težak korak unazad za čitavu LGBT zajednicu u Crnoj Gori. Ipak, ombudmsan Šućko Baković ne misli da je sve tako crno i napominje kako je Ministarstvo prosvjete podržalo održavanje Povorke ponosa u Nikšićkoj, drugoj po veličini opštini u Crnoj Gori.
“Prošle godine održana je Parada ponosa a da nijesmo imali nijedan incident. I tu je Crna Gora kao država pokazala svoje opredjeljenje i svoju volju da se ovoj populaciji omogući vidljivost i ostvarivanje prava na javno izražavanje, javno okupljanje.“
Šta se to desilo u medjuvremenu i da li otkazivanje Parada ponosa i javnih tribina o pravima LGBT osoba urušava njihov položaj i podstiče homofobiju u Crnoj Gori, pitali smo Ivanu Vujović iz Nevladine organizacije Juventas.
“Realnost nas nekako uvijek dočeka čak i kada zaboravimo na nju a crnogorska još uvijek nije ni podržavajuća ni sigurna. Važno je istrajati i izboriti se za Ustavom garantovana prava i nadam se da će, u nekom narednom periodu, izmedju organizatora i policije doći do uspostavljanja saradnje i da će i u Nikšiću se odbraniti pravo na okupljanje i na izražavanje.“
