Posljednja dva mjeseca crnogorska javnost sluša međusobne optužbe bivših pripadnika bezbjednosnih službi koje se odnose na programirano nasilje nad novinarima i političarima i saradnju pripadnika bezbjednosnih službi sa kriminalnim strukturama. Ni jedna od tih optužbi još nije potvrđena ni dokazana, ali dosta govori o stanju u bezbjednosnom sektoru.
Najprije je bivši pripadnik specijalnih jedinica Brajuško Brajušković optužio dio svojih kolega iz specijalnih jedinica da su bili zaduženi za premlaćivanje novinara i opozicionih političara, a sve to po nalogu bivšeg direktora policije Veselina Veljovića i policijskog funkcionera Miljana Perovića. Uslijedile su i optužbe i na račun Brajuškovića, da je navodno kao zatvorski čuvar unosio drogu i mobilne telefone u zatvor.
I bivši direktor policije Veselin Veljović je ustalasao duhove u bezbjednosnim službama i u javnosti kada je u sudnici tokom svjedočenja konstatovao da ga pokušavaju diskreditovati ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije koji su imali veze sa kriminalnim strukturama. Iako Veljović nije iznosio imena, u ovom kontekstu Dnevne novine su objavile saznanje da Veljović tvrdi, da je aferu Brajušković, namjestio bivši funkiconer tajne policije Vasilije Mijović.
Vasilije Mijović je opet crnogorskoj javnosti poznat po aferi “Mašan” iz referendumske kampanje, kada je tajno snimao razgovore aktivista DPS-a o kupovini ličnih karata.
Ovim je otvoreno pitanje da li objavljene međusobne optužbe bivših policijskih funkiconera govore o stanju u sektoru bezbjednosti u posljednjih deset godina.
Članovi skupštinskog odbora za bezbjednost različito odgovaraju na to pitanje. Član odbora iz Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević smatra da se može dovesti u pitanje funkcionisanje sistema bezbjednosti.
"Ovim posljednjim izjavama pojedinih bivših policijskih funkcionera možemo slobodno konstatovati da smo došli u fazu kada se dovodi u pitanje funkcionisanje sistema bezbjednosti, što naravno sve može imati štetne posljedice po otvaranje poglavlja 23 i 24", ističe on.
Ispitati navode
Član odbora iz Demokratske partije socijalista Ljuiđ Ljubo Škrelja smatra da se o stanju u bezbjednosnom sektoru ne može govoriti na osnovu ličnih optužbi bivših pripadnika tih službi. Ipak Škrelja smatra da se optužbe moraju razjasniti.
"Ne bih se saglasio da na osnovu takvih izjava provjerenih i neprovjerenih u štampi može da se govori o dobrem ili lošem stanju u pomenutim agencijama i policji. Prije sam sklon da vjerujem da se radi o nekim pojedinačnim izjava određenih lica o pojedincima na kojima je velika odgovornost i obaveza da takve stvari razjasne na način kako dolikuje njima imajući u obzir funkcije koje su obavljali".
Razjašnjenje optužbi bivših policijskih funkcionera je važno i za Vasilija Laloševića koji ocjenjuje da je to posao tužilaštva, ali i skupštinskog odbora za bezbjednost.
"Moraju se ispitati navodi gdje se pojedini segmenti bezbjednosnih službi optužuju. Naravno, postoji i onaj dio priče o tome koji govori da kada jedna garnitura ode iz policije sve ono što ne valja biti pripisano njoj, ali je definitivno da je u ovom slučaju i vrhovni državni tužilac morao umiješati prste, a isto tako Odbor za bezbjednost mora do kraja definisati putem kontrolnih saslušanja sve ono što se zbivalo, pogotovo u zadnje vrijeme kada su te optužbe bivših i sadašnjih kolega postale tako ozbiljne".
Podsjetimo, na optužbe Veselina Veljovića se oglasila prozvana Agencija za nacionalnu bezbjednost sa očekivanjem da institucije adekvatno reaguju. Nakon optužbi bivšeg direktora policije da pokušavaju da ga diskredituju pripadnici bezbjednosnih službi povezani sa kriminalom, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević se upitao isto što i gotovo sva laička javnost - zašto Veljović nije istraživao dok je bio direktor policije.
"On je imao priliku da dok je rukovodio sistemom policije te stvari sankcioniše. Ukoliko ima nekih saznanja koje nije iskoristio u trenutku kada je bio direktor policiji, sada mu stoje na raspolaganju i policija i tužilaštvo da te svoje tvrdnje argumentuje. Mislim da je u obavezi da da pojašnjenja u vezi sa tim, da li iza toga on ima nešto osim svoga uvjerenja ili svoga razmišljanja", istakao je Konjević.
Tokom dosadašnjeg mandata aktuelnog ministra policije, više policajaca je suspendovano, obavljeno je više kontrola rada u centrima bezbjednosti, najavljen je niz istraga unutrašnje kontrole, čime je prekinuta dugogodišnja praksa da se prestupi pripadnika policije ne kažnjavaju ili postupci padaju u zaborav.
Uz to ministar Konjević je najavio odlučnu borbu protiv korupcije u državnom sektoru, odnosno provjeru poslovanja više preduzeća u kojima je država dominantan ili većinski vlasnik.
On je najavio da bi uskoro trebalo da bude formirano više timova koji bi se na kvalitetniji način bavili finansijskim i sličnim istragama.
Najprije je bivši pripadnik specijalnih jedinica Brajuško Brajušković optužio dio svojih kolega iz specijalnih jedinica da su bili zaduženi za premlaćivanje novinara i opozicionih političara, a sve to po nalogu bivšeg direktora policije Veselina Veljovića i policijskog funkcionera Miljana Perovića. Uslijedile su i optužbe i na račun Brajuškovića, da je navodno kao zatvorski čuvar unosio drogu i mobilne telefone u zatvor.
I bivši direktor policije Veselin Veljović je ustalasao duhove u bezbjednosnim službama i u javnosti kada je u sudnici tokom svjedočenja konstatovao da ga pokušavaju diskreditovati ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije koji su imali veze sa kriminalnim strukturama. Iako Veljović nije iznosio imena, u ovom kontekstu Dnevne novine su objavile saznanje da Veljović tvrdi, da je aferu Brajušković, namjestio bivši funkiconer tajne policije Vasilije Mijović.
Vasilije Mijović je opet crnogorskoj javnosti poznat po aferi “Mašan” iz referendumske kampanje, kada je tajno snimao razgovore aktivista DPS-a o kupovini ličnih karata.
Ovim je otvoreno pitanje da li objavljene međusobne optužbe bivših policijskih funkiconera govore o stanju u sektoru bezbjednosti u posljednjih deset godina.
Članovi skupštinskog odbora za bezbjednost različito odgovaraju na to pitanje. Član odbora iz Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević smatra da se može dovesti u pitanje funkcionisanje sistema bezbjednosti.
"Ovim posljednjim izjavama pojedinih bivših policijskih funkcionera možemo slobodno konstatovati da smo došli u fazu kada se dovodi u pitanje funkcionisanje sistema bezbjednosti, što naravno sve može imati štetne posljedice po otvaranje poglavlja 23 i 24", ističe on.
Ispitati navode
Član odbora iz Demokratske partije socijalista Ljuiđ Ljubo Škrelja smatra da se o stanju u bezbjednosnom sektoru ne može govoriti na osnovu ličnih optužbi bivših pripadnika tih službi. Ipak Škrelja smatra da se optužbe moraju razjasniti.
"Ne bih se saglasio da na osnovu takvih izjava provjerenih i neprovjerenih u štampi može da se govori o dobrem ili lošem stanju u pomenutim agencijama i policji. Prije sam sklon da vjerujem da se radi o nekim pojedinačnim izjava određenih lica o pojedincima na kojima je velika odgovornost i obaveza da takve stvari razjasne na način kako dolikuje njima imajući u obzir funkcije koje su obavljali".
Razjašnjenje optužbi bivših policijskih funkcionera je važno i za Vasilija Laloševića koji ocjenjuje da je to posao tužilaštva, ali i skupštinskog odbora za bezbjednost.
"Moraju se ispitati navodi gdje se pojedini segmenti bezbjednosnih službi optužuju. Naravno, postoji i onaj dio priče o tome koji govori da kada jedna garnitura ode iz policije sve ono što ne valja biti pripisano njoj, ali je definitivno da je u ovom slučaju i vrhovni državni tužilac morao umiješati prste, a isto tako Odbor za bezbjednost mora do kraja definisati putem kontrolnih saslušanja sve ono što se zbivalo, pogotovo u zadnje vrijeme kada su te optužbe bivših i sadašnjih kolega postale tako ozbiljne".
Podsjetimo, na optužbe Veselina Veljovića se oglasila prozvana Agencija za nacionalnu bezbjednost sa očekivanjem da institucije adekvatno reaguju. Nakon optužbi bivšeg direktora policije da pokušavaju da ga diskredituju pripadnici bezbjednosnih službi povezani sa kriminalom, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević se upitao isto što i gotovo sva laička javnost - zašto Veljović nije istraživao dok je bio direktor policije.
"On je imao priliku da dok je rukovodio sistemom policije te stvari sankcioniše. Ukoliko ima nekih saznanja koje nije iskoristio u trenutku kada je bio direktor policiji, sada mu stoje na raspolaganju i policija i tužilaštvo da te svoje tvrdnje argumentuje. Mislim da je u obavezi da da pojašnjenja u vezi sa tim, da li iza toga on ima nešto osim svoga uvjerenja ili svoga razmišljanja", istakao je Konjević.
Tokom dosadašnjeg mandata aktuelnog ministra policije, više policajaca je suspendovano, obavljeno je više kontrola rada u centrima bezbjednosti, najavljen je niz istraga unutrašnje kontrole, čime je prekinuta dugogodišnja praksa da se prestupi pripadnika policije ne kažnjavaju ili postupci padaju u zaborav.
Uz to ministar Konjević je najavio odlučnu borbu protiv korupcije u državnom sektoru, odnosno provjeru poslovanja više preduzeća u kojima je država dominantan ili većinski vlasnik.
On je najavio da bi uskoro trebalo da bude formirano više timova koji bi se na kvalitetniji način bavili finansijskim i sličnim istragama.