Nakon što je početkom septembra uhapšeno 16 osoba, osumnjičenih za finansiranje i podsticanje na terorističke aktivnosti, te vrbovanje i organizovanje terorističke grupe, za isti prestup u četvrtak je uhapšeno još njih 11. Policijska akcija provedena je na isto toliko lokacija na području Sarajeva, Kaknja, Maglaja, Zenice i Živinica.
“Osumnjičene osobe dovode se u vezu sa finansiranjem, organiziranjem i vrbovanjem bh. državljana za odlazak u Siriju i Irak, te učestvovanjem u oružanim sukobima u Siriji i Iraku, boreći se na strani radikalnih terorističkih grupa i organizacija. Od početka izbijanja oružanih sukoba u Siriji i Iraku, Državna agencija za istrage i zaštitu kontinuirano prikuplja informacije i saznanja koja se odnose na odlazak bh. državljana na sirijsko i druga strana ratišta”, izjavila je za RSE portparolka SIPE Kristina Jozić.
I nastavak policijske akcije je izveden po nalogu bh tužilaštva, a izvršeno je i oduzimanje dokaznog materijala, kaže portparol te pravosudne institucije Boris Grubešić.
“Tužiteljstvo je u temeljitoj i opsežnoj istrazi koju provodi, a u suradnji sa policijskim i sigurnosnim strukturama u BiH i drugim zemljama, prikupilo dokaze da je veći broj navedenih osumnjičenih, tijekom 2013. godine, boravio na području Sirije, te sudjelovao u oružanim sukobima. Za određen broj osumnjičenih, prikupljeni su dokazi da posjeduju naoružanje i minsko-eskplozivna sredstva, čije držanje i nabavljanje nikako nije dozvoljeno građanima BiH, te će u okviru pretresa biti izvršeno oduzimanje dokaznog materijala koji bude pronađen”, kaže Grubešić.
Iako je cilj policijske akcije razbijanje terorističke mreže u Bosni i Hercegovini koja vrbuje ili organizuje odlazak na ratišta u Siriju i Irak, bosanskohercegovačka javnost sumnja da će to spriječiti ljude da ne odlaze na tuđa ratišta u narednom periodu.
VIDEO: Akcija "Damask", novembar 2014.
Tim prije što su, kako navodi Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije, uzroci svake vrste radikalizma mnogo širi. Prema njegovim riječima, nije dovoljno djelovati represivno, već se mora mnogo više obratiti pažnja na uklanjanje uzroka koji dovode do ovih pojava.
“U tom smislu mora se, pored sigurnosnih agencija, uključiti veći krug društvenih struktura, odnosno raditi mnogo više na usmjeravanju pažnje mladim ljudima na neke druge vrijednosti. Porodice, škole i vjerske zajednice moraju mnogo više pažnje posvetiti ovim problemima, odnosno uzrocima zbog kojih se neko odlučuje na jedan takav korak”, ističe Hadžović.
Uloga Islamske zajednice
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, ide i korak dalje. On kaže kako je ideologija terorističkih organizacija da članovi treba da “poginu na Božijem putu”. Ne dovodeći u pitanje policijske akcije u kojima se hapse članovi terorističkih grupa, Bećirović kaže kako to neće spriječiti odlaske pojedinaca na strana ratišta. Šta je onda rješenje?
“Mislim prije svega da ta pojava nije nastala preko noći, niti se tako može riješiti. Punih 30 godina u Bosni i Hercegovini, kao i regionu, se stvaraju različiti oblici krize i to je posljedica sveukupnog društvenog ambijenta. Ustvari, ljudima se utjeha vrlo često nudi u ekstremnom shvatanju religije ili nacionalizmu. Nacionalizam je dosta splasnuo kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, međutim, duhovnu satisfakciju ljudi pokušavaju naći u samoj vjeri, da bi sebi olakšali život u takvom ambijentu koji jednom mladom čovjeku ne nudi ništa, a pogotovo što ekstremnu ideologiju, prema svim dosadašnjim istraživanjima, prihvataju ljudi koji imaju nikakva ili vrlo skromna znanja o vjeri”, ističe Bećirović.
Ako je zaista tako da su oni koji imaju polovična znanja o vjeri prijemčljiviji za nametanje mišljenja, a nema razloga za sumnju u to, onda se nameće i pitanje koja bi mogla biti uloga Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da takvu pojavu spriječi.
Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, kaže da je djelovanje te vjerske institucije, tek, preventivno i ništa više od toga. Navodi i zbog čega.
“Mogućnost djelovanja je vrlo malo, zato što ti radikali više ne priznaju Islamsku zajednicu kao vjerski autoritet. Drugo, Islamska zajednica još uvijek, nažalost, nije razvila svoje kapacitete i svoje i sposobnosti u dijelu deradikalizacije. Jednom kad se pojedinac ili grupa radikalizira, konvencionalni načini koje Islamska zajednica koristi za komuniciranje sa vjernicima više ne funkcioniraju, jer te osobe i te grupe ne dolaze više u naše džamije. U tom slučaju morate da razvijete posebne kanale komunikacije kako biste ih vratili u zajednicu. Islamska zajednica to radi, ali rekao bih, spontano i još uvijek nedovoljno sistematski”, ocjenjuje Alibašić.
“Ja sam za to da društvo ne dozvoljava ni unutar sebe, ni svojim građanima da se bave takvim aktivnostima, jer koliko ja znam, ničim, ama baš ničim, niko ne može opravdati terorističke aktivnosti, ubijanje nedužnih ljudi. Ko je čitao sveta pisma, tamo se izričito zabranjuje da se ikoga smije ubiti. Život svakog čovjeka je neizmjerno vrijedan i niko nema pravo da mu uskrati pravo na život”, zaključuje sociolog Jusuf Žiga.
Podsjetimo da je Bosna i Hercegovina prošle godine donijela Zakon o zabrani odlaska bh državljana na strana ratišta. Za one koji ga krše, predviđena je zatvorska kazna i do deset godina.
