Nusret Imamović, radikalni vehabijski vođa iz Gornje Maoče, nalazi se na specijalnoj globalnoj listi terorista američkog State Departmenta. Tako je BiH i zvanično u međunarodnim krugovima postala zemlja izvoznik terorista.
Imamović je na ratište u Siriju otišao 28.12.2013. godine, kako se vjeruje uz pomoć Muradifa Hamzabegovića iz Živinica, koji je u BiH bio osuđen na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi. Hamzabegović je odlaskom u Siriju izbjegao zatvor, a jedan je od ključnih ljudi preko kojih se dolazi na to ratište. S njim su u Siriju otišli brojni ratnici, od kojih je dobar dio izgubio život.
I dok se jedan dio bh. ratnika, kojih se procjenjuje da ima više od 300, priključio militantima Islamske države, Imamović je otišao u suprotnu frakciju u pokret Džebhatun Nusra poznatiji kao al –Nusra, blizak Al Kaidi.
“Nusret Imamović je bosanski teroristički lider koji operiše u Siriji. Nakon što je došao, Imamović je aktivno podržao nasilni ekstremizam i vjeruje se da se sada bori u redovima al-Nusra fronta”, stoji na stranici State Departmenta.
Na Nusreta Imemovića, kao i dvje organizacijea i još devet lica biće primijenjene sankcije SAD. Biće im zamrznuta imovina i oni će biti predmetom borbe protiv terorizma.
Epitet teroriste već dugo prati Nusreta Imamovića. Nekoliko je puta hapšen te su ga vlasti BiH sumnjičile za ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, napad na ustavni poredak BiH i izazivanje rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Povezivan je i sa napadom na ambasadu SAD koji je izveo Mevlid Jašarević. Jašarević je upravo iz Gornje Maoče, kojom je rukovodio Imamović, i krenuo u napad.
Imamović je postao vođa zajednice nakon što je u martu 2007. godine u saobraćajnoj nesreći poginuo „šejh“ Jusuf Barčić. Iako je Barčić zagovarao radikalne stavove, te ih pokušavao inkorporirati u zvanične institucije Islamske zajednice u BiH, zbog čega je sa njima bio u sukobu, njegov svojevrsni nasljednik Imamović bio je još radikalniji.
Povlačenje u Gornju Maoču počelo je nakon 11. seprembra 2001. godine. Od tada se o zajednici malo zna. Imamović se predstavljao, kao pripadnik samostalne autonomne oblasti Gornja Maoča, te održavao predavanja širom vehabijske zajednice u BiH. Kontroverzni Imamović poznat je po izuzetno radikalnim stavovima, te je i na web portalu putvjernika.com svojevremeno emitovao i poruke najtraženijeg teroriste na svijetu i vođe Al Kaide Osame Bin Ladena, te opravdavao samoubilačke napade.
"Ovakav vid borbe ne smatramo zabranjenim, ali isto tako ne mislimo da ga treba koristiti kao što se koristi klasično uobičajeno oružje, nego samo u izuzetnim prilikama i situacijama", napisao je Imamović na portalu.
Hapšen je opravdano, smatra zastupnik u Domu naroda državnog parlamenta Mehmed Bradarić, koji je odranije imao iskustva s radikalnim islamistima.
“Imamović kaže vrlo javno da samoubilački napadi nisu zabranjeni samo ih treba iskoristiti u pravo vrijeme, i desi vam se Bugojno”, kaže on.
U terorističkom napadu koji je izveo sljedbenik radikalnih islamskih pokreta Haris Čaušević zvani Oks na policijsku stanicu u Bugojnu ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, a jedna policajka ranjena.
Imamović je javno kritizirao uređenje BiH. Smatrao je kako je demokratija ljudima donijela poniženost, potlačenost, nemoral i sveopću krizu. Ispred demokracije stavljaju šerijat koji bi trebao biti vodilja današnjeg društva.
„Silovanja i klanja, masovna ubijanja, zločini, počeli su onda kad je nestalo islamske vlasti. Istorija pokazuje da je šerijat ono za što će se ljudi opredijeliti, za što su se počeli opredjeljivati još davno. U Zapadnoj Evropi čitavo prošlo stoljeće i stoljeće prije toga, ko god je došao u dodir sa izvornim islamom, zažalio je za činjenicom ili zbog činjenice što su muslimani u stagnaciji i što sami muslimani ne predstavljaju islam kako treba. Koliko tek treba da mi žalimo i koliko su ljudi izgubili zbog stagnacije islama“, govorio je Imamović.
Njegov blizak saradnik Bilal Bosnić iz Bužima, koji ga je naslijedio na mjestu vođe također dijeli ovaj stav, ali je u posljednje načinio otklon od Imamovića, jer, baš kao i na frontu u Siriji, i u BiH se razilaze oko podrške različitim frakcijama.
Bosnić nedvosmisleno podržava Islamsku državu. Inače, Bosnić je uhapšen u posljednjoj policijskoj akciji Damask i nalazi se u pritvoru. Sumnjiči se da je jedan od organizatora i inspiratora odlazaka na ratišta u Siriju i Irak.
Bosnić i drugi uhapšeni su na temelju novih zakonskih odredbi koje predviđaju sankcionisanje svih koji odlaze na strana ratišta, kao i oni koji organizuju takve odlaske ili ih finansijski pomažu.
Upravo ovakve odredbe u srijedu je jednoglasno usvojilo i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Oni su usvojivši rezoluciju o zaustavljanju dolaska džihadista iz inostranstva u Irak i Siriju, na sastanku kojim je predsjedavao američki predsjednik Barak Obama, pozvali sve države da usvoje zakone po kojima će se pristupanje njihovih državljana džihadističkim grupama, kao što su Islamska država i Al-Nusra front, smatrati teškim kriminalnim djelom. Uz to da se kažnjivim proglasi i regrutiranje i finansiranje drugih koji se priključuju ovim grupama.
Sa više od 20 poginulih bh. državljana na ratištima u Siriji i Iraku, i sa više od 300 onih koji se tamo bore, BiH je prema statistici koju je objavila američka Centralna obavještajna agencija na četvrtom mjestu u svijetu po broju članova ekstremističke oranizacije Islamska država u odnosu na ukupan broj stanovnika. Tačnije, 92 ratnika na milion stanovnika.
Da se krug širi pokazuje i to da je slovenačka policija nedavno zaplijenila veću količinu oružja u Ljubljani i Vrhniki tokom pretresa dvije kuće lica koje su se navodno već borila na strani islamskih ekstremista u Siriji. Riječ je o slovenačkim državljanima koji su prešli na islam, pod uticajem Bilala Bosnića.
Kako navode slovenački mediji koji se pozivaju na obavještajne izvore, bezbjednosne službe sumnjaju da je pod uticajem ekstremnog islama još najmanje 15 ljudi u toj zemlji.
U srijedu je objavljen i snimak sa ratišta u kojem se među militantima Islamske države čuju i glasovi, kako se pretpostavlja, boraca sa područja BiH.
