Azerbejdžanska i etnički jermenska strana dogovorile su trenutni prekid vatre drugog dana rasplamsanih borbi oko teritorije Nagorno-Karabaha nakon što je de facto rukovodstvo pretežno etničke jermenske enklave u Azerbejdžanu prihvatilo prijedlog Ruske mirovne misije i pristala na razgovore o "reintegraciji" teritorije u Azerbejdžan.
Intenzivne borbe u decenijama starom žarištu Kavkaza zaustavljene su dok raste strah u međunarodnoj zajednici od širenja sukob, ali i nakon što je povećan broj poginulih u vojnoj eskalaciji u Nagorno Karabahu s najvećim brojem poginulih u skoro tri godine.
Očigledni ustupak uslijedio je nekoliko sati nakon što je Baku signalizirao namjeru da nastavi vojne operacije u odsustvu predaje etničkih jermenskih snaga uprkos apelima Ujedinjenih naroda, zapadnih sila i Rusije da se obustave neprijateljstva u kojima su ubijene desetine u protekla 24 sata.
Lokalni zvaničnici su izvestili da su borbe uglavnom prestale do dogovorenog vremena u 13 časova po lokalnom vremenu (11 časova po centralnoevropskom vremenu).
Etničko jermensko rukovodstvo teritorije koju zovu Artsak, koja je priznata kao dio Azerbejdžana, ali je decenijama do kraja 2020. bila pod kontrolom Jermena, izvijestilo je da je prihvatilo ruski prijedlog oko sat vremena ranije.
Također je prihvatio prijedlog Bakua o pregovorima o integraciji regiona u Azerbejdžan, potencijalno gorku pilulu za vladu i javnost u susjednoj Jermeniji, koja je kontrolu nad Nagorno-Karabahom učinila nacionalističkim temeljnim kamenom od raspada Sovjetskog Saveza i gdje su antivladini protesti dočekali vijesti o najnovijoj azerbejdžanskoj ofanzivi.
Obje strane su se složile da razgovaraju 21. septembra u azerbejdžanskom gradu Yevlakh, oko 265 kilometara zapadno od Bakua.
De facto rukovodstvo Nagorno-Karabaha u Stepanakertu je saopštilo da će "pitanja koja je pokrenula azerbejdžanska strana o reintegraciji, osiguravanju prava i sigurnosti Jermena u Nagorno-Karabahu... biti razmotrena na sastanku između predstavnika lokalnog jermenskog stanovništva i centralne vlasti Republike Azerbejdžan."
Predsjedništvo Azerbejdžana i Ministarstvo odbrane potvrdili su pristanak na prekid vatre.
Ured predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva izdao je slično saopštenje u kojem najavljuje sastanak na kojem će "predstavnici jermenskih stanovnika Karabaha razgovarati o pitanjima reintegracije na osnovu ustava i zakona Republike Azerbejdžan" na sastanku u Jevlahu.
Bio je to dramatičan zaokret u brzoj krizi koja je šokirala region i šire.
Jermenski premijer Nikol Pašinijan, kojeg su nacionalisti i drugi kritičari okrivili za gubitke u borbama 2020. godine, primijetio je prekid vatre, ali je odmah distancirao svoju vladu od njegovih uslova.
"Jermenija nije učestvovala u izradi teksta deklaracije o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu uz posredovanje ruskih mirovnih snaga", rekao je Pašinijan naciji u televizijskom nastupu, prenosi AFP.
On je u napadu na opravdanje Bakua za svoju ofanzivu dodao da Jerevan "nema vojsku" u Nagorno-Karabahu.
Pašinijan je takođe izrazio nadu da neće doći do nove vojne eskalacije. "Sada je najvažnije pitanje da je pravo Jermena iz Nagorno-Karabaha da žive u svojim domovima u potpunosti osigurano od strane Ruske Federacije", rekao je on, prenosi Jermenska služba RSE.
Reuters je citirao zamjenika ministra vanjskih poslova u Jermeniji koji je rekao da daljnje gomilanje azerbejdžanskih snaga izgleda kao priprema za "drugu fazu" operacije.
Nekoliko sati ranije, azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopštilo je da se ono što je okarakteriziralo kao "antiteroristička operacija" usmjerena na sabotere "uspješno nastavlja".
Ured predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva objavio je saopštenje u kojem se navodi da je u telefonskom pozivu rekao američkom državnom sekretaru Antoniju Blinkenu "da će antiterorističke mjere biti zaustavljene ako (snage u Karabahu) polože oružje".
Vijeće sigurnosti UN-a je u međuvremenu zakazalo hitan sastanak za 21. septembar jer međunarodna zajednica traži načine da izbjegne intenziviranje dugotrajnog sukoba koji je već izazvao dva rata između postsovjetskih susjeda sa Kavkaza, posljednji prije samo tri godine.
De facto ombudsman za ljudska prava u regionu Azerbejdžana pod kontrolom etničkih Jermena rekao je rano 20. septembra da su 32 osobe ubijene, uključujući sedam civila, od kojih su dvoje djece, i više od 200 ranjeno kao rezultat granatiranja, iako se procjenjuje da je broj smrtno stradalih slučajeva znatno veći.
"Generalni sekretar najoštrije poziva na hitan prekid borbi, deeskalaciju i strože poštovanje primirja iz 2020. i principa međunarodnog humanitarnog prava", rekao je glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Stephane Dujarric.
Nagorno-Karabah pod azerbejdžanskim granatama
Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je telefonom sa liderima obje zemlje kasno 19. septembra.
Američki State Department je rekao da je pozvao azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva da odmah zaustavi vojne operacije u Nagorno-Karabahu, koji je međunarodno priznat kao teritorija Azerbejdžana, i vrati se dijalogu.
Blinken je "napomenuo da je predsjednik Aliyev izrazio spremnost da zaustavi vojne akcije i da se sastanu predstavnici Azerbejdžana i stanovništva Nagorno-Karabaha, te je naglasio potrebu za hitnom implementacijom", navodi State Department.
Blinken je rekao jermenskom premijeru Nikolu Pashinyanu da Sjedinjene Države "u potpunosti podržavaju suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Jermenije".
Glasnogovornik američke vojske rekao je da izbijanje borbi nije uticalo na tekuće desetodnevne zajedničke vojne vježbe s jermenskim trupama u Jermeniji, nazvane Eagle Partner 2023, koje su trebale biti završene 20. septembra.
"Bili smo svjesni da oni izvode operacije, ali nismo procijenili da postoji bilo kakav rizik za naše vojnike u tom trenutku, tako da su oni ostali za vrijeme trajanja vježbe", rekao je neimenovani portparol.
U sve rjeđim iskazima slaganja sa Zapadom, Moskva je pozvala obje strane da zaustave nasilje.
"Zbog brze eskalacije oružanih sukoba u Nagorno-Karabahu, pozivamo strane u sukobu da odmah prekinu krvoproliće, prekinu neprijateljstva i izbjegnu civilne žrtve", navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, prenosi TASS.
Dodaje se da ruske mirovne snage pomažu civilnom stanovništvu u Nagorno-Karabahu, koje se sastoji uglavnom od oko 120.000 etničkih Jermena, i pružaju medicinsku pomoć i pomoć pri evakuaciji.
TASS je citirao rusko ministarstvo odbrane 20. septembra da su njegove mirovne snage evakuisale više od 2.000 civila iz Nagorno-Karabaha.
Ministri vanjskih poslova Jermenije i Azerbejdžana nalaze se u New Yorku, gdje su, kako se navodi, održavali sastanke sa kolegama i međunarodnim zvaničnicima, uključujući odvojene sastanke s Blinkenovim zamjenikom za evropska i evroazijska pitanja Jurijem Kimom, koji je prije nekoliko dana upozorio na bilo kakvu vojnu eskalaciju u Nagornu -Karabahu.
Ali nije jasno da li jermenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan i ministar vanjskih poslova Azerbejdžana Jeyhun Bayramov planiraju da se sastanu, bilo lično ili preko posrednika.
Azerbejdžan je pokrenuo vojnu operaciju 19. septembra, dok se otcijepljeni region već nalazio na rubu humanitarne krize nakon što je bio u suštini blokiran više od osam mjeseci uprkos međunarodnim pozivima Bakuu da dozvoli dostavu hrane i drugih pošiljki.
Granatiranje je počelo ubrzo nakon što je Azerbejdžan okrivio, kako je rekao, "jermenske diverzantske grupe" za dvije odvojene eksplozije u kojima su poginula najmanje četiri vojna lica i dva civila u područjima Nagorno-Karabaha koja su pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.
Ti mirovnjaci su na snazi od primirja koji je okončao šestosedmičnu borbu 2020. godine u kojoj je Azerbejdžan uz podršku Jerevana ponovo zauzeo veći dio teritorije i sedam okolnih okruga koje su od 1990-ih kontrolirali etnički Jermeni.
Francuska je pozvala na hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a radi rješavanja krize, koja je izbila jer su se mnogi svjetski lideri okupili na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku na kojoj je ruska invazija na Ukrajinu glavna tema govora i debata.
Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna nazvala je posljednju operaciju Bakua "nezakonitom, neopravdanom i neprihvatljivom".
"Željela bih da naglasim da smatramo da je Azerbejdžan odgovoran za sudbinu Jermena u Nagorno-Karabahu", rekla je ona.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da "obnovljene vojne aktivnosti vode u ćorsokak", dodajući da "treba da se okončaju".
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je prvog dana intenziviranja da se "uništavaju samo legitimni vojni ciljevi", a njegovo Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je jedini put za mir u regionu potpuno povlačenje jermenskih snaga sa teritorije.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana tvrdi da je zauzelo više od 60 vojnih pozicija i uništilo do 20 vojnih vozila.
Brojni izvještaji nakon prvog dana navode da je broj umrlih oko 30, uključujući i djecu.
Međutim, bivši najviši administrator de facto vlasti etničkih Jermena u otcijepljenom regionu, Ruben Vardanian, izjavio je za Reuters iz Nagorno-Karabaha da je "stotine ljudi povrijeđeno, a blizu 100 ljudi je ubijeno".
On je ponovio nedavne jermenske optužbe da Azerbejdžan pokušava da oslobodi područje etničkih Jermena, rekavši: "Ovo je veliki rat - Azerbejdžan je započeo punu operaciju." Dodao je: "Ovo je u osnovi tipična operacija etničkog čišćenja."
"Svi ovo ignorišu", rekao je Vardanian. "Rusija ćuti, ali ćuti i Zapad."
Ministarstvo odbrane Jermenije saopštilo je da nema snage u Nagorno-Karabahu i da je ofanziva Bakua "kršila prekid vatre duž cijele linije kontakta raketno-topničkim udarima".
Pashinijan je rekao da gleda prema Moskvi, koja predvodi vojnu bezbjednosnu alijansu čiji je dio Jermenija, i međunarodnoj zajednici, kako bi pomogla u zaustavljanju napada Bakua.
"Prvo, Rusija mora da preduzme korake, a kao drugo, očekujemo da i Savjet bezbjednosti UN preduzme korake", rekao je Pašinijan u televizijskim komentarima.
U večernjim satima, bijesna masa okupila se ispred vladinih zgrada u Jerevanu, pozivajući Pašinijana da podnese ostavku, i sukobila se s policijom.
Demonstranti ljuti zbog neuspjeha Moskve da zaustavi Azerbejdžan okupili su se i ispred ruske ambasade u Jerevanu, uzvikujući antiruske slogane, prenio je TASS.
Najviši diplomata Evropske unije, Josep Borrell, osudio je operaciju i pozvao Azerbejdžan da prekine svoje vojne aktivnosti u Nagorno-Karabahu, dok je rekao da Brisel ostaje posvećen olakšavanju dijaloga kako bi se donio trajni mir u regionu.
Američki i evropski lideri dugo su pozivali Azerbejdžan da olakša tranzit humanitarne pomoći u opkoljeni region, koji se suočava sa nestašicom hrane, energije i lekova.
Jermenija i Azerbejdžan vodili su dva rata oko Nagorno-Karabaha, planinske enklave pretežno naseljene Jermenima koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana.
Prekid vatre potpisan na kraju sukoba 2020. pozdravljen je kao trijumf u Azerbejdžanu, ali su jermenski gubici izazvali višemjesečne masovne proteste u Jerevanu u kojima se traži Pašinijanova ostavka.
Nagorno-Karabah i sedam obližnjih regiona bili su pod kontrolom etničkih Jermena otkako je počeo rat kada se Sovjetski Savez raspao kasnih 1980-ih, a zatim ustupio mjesto trodecenijskom "zamrznutom sukobu".
Uz izvještavanje AFP, AP i Reuters
