Stvaranje ekonomske zavisnosti zemalja u kojima djeluje Kina nije "cilj sam po sebi", već je instrument za širenje uticaja prema Zapadnoj Evropi smatra analitičar Evropskog Savjeta za spoljne odnose Vladimir Šopov.
On za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da Kina posljednjih deset godina primjenjuje strategiju strpljivog pozicioniranja na Zapadnom Balkanu, koristeći različite alate kako bi obezbijedila poluge moći.
"Najrizičnije za ciljane zemlje je 'zamka zaduživanja'. Crna Gora je bila najbliža tome da upadne u ovu političku i ekonomsku zamku sa projektom autoputa Bar-Boljare", kaže Šopov.
Autoput je gradio kineski CRBC, kreditom kineske Exim banke čije je vraćanje prijetilo da Crnu Goru uvede u "dužničko ropstvo".
I pored toga Kina je ostala ključni partner Crne Gore u izgradnji infrastrukturnih radova. To prate brojne donacije institucijama, sporazumi u kulturi i obrazovanju, studentske razmjene, studijska putovanja novinara u Kinu...
Zvanična Kina, tvrdi da nijedna od njenih aktivnosti nije politički motivisana niti predstavlja prijetnju Crnoj Gori.
Nova prilika za Kinu i Rusiju ?
Na pitanje da li bi potencijalno povlačenje SAD iz ekonomsko-političke sfere na Zapadnom Balkanu, otvorilo prostor za kineski uticaj, Vladimir Šopov kaže da bi to znatno proširilo prostor za "treće aktere":
"Stvoriće se nove prilike za Kinu i Rusiju. Vlade zemalja Zapadnog Balkana mogle bi imati veću slobodu da se angažuju sa Pekingom i Moskvom, što bi moglo dovesti do nejednakih odnosa i projekata sličnih autoputu Bar-Boljare."
Smatra da bi Brisel i Vašington morali intervenisati u obuzdavanju negativnih trendova, jer su neke zapadnobalkanske države u NATO ili pregovaraju o pristupanju EU.
Predstojeće godine donijeti će velike geopolitičke promjene i "zemlje i vlade Zapadnog Balkana morati da odluče šta su im krajnji politički ciljevi", ocjenjuje Šopov.
Zapad pomogao Crnoj Gori da izbjegne zamku dužničkog ropstva prema Kini
Kineska kompanija CRBC (China Road And Bridge Corporation) sedam godina radila je 41 kilometar prve dionice autoputa Bar-Boljare. Završetak radova kasnio je tri godine, dio trase u koritu rijeke Tare je ekološki devastiran, ugovor je bio nedostupan.
Dionica koja je koštala preko 900 miliona dolara, građena je kreditom kineske Exim banke. Prije plaćanja prve rate 2021. sklopljen je hedžing aranžman sa zapadnim bankama u cilju zaštite crnogorskih javnih finansija od valutnog rizika koji je nosio kredit.
Kada je visoki američki zvaničnik pozvao crnogorsku Vladu na dalji oprez u poslovima sa Kinom, iz kineske ambasade je poručeno zvaničnici SAD da treba da gledaju svoje poslove sa Crnom Gorom.
O Crnoj Gori kao visoko ugroženoj i opasnosti od dužničkog ropstva prema Kini pisao je 2018. Centar za globalni razvoj iz Vašingtona.
Kineski ambasador u Crnoj Gori Fan Kun je marta 2023. nazvao predrasudom potencijalno dužničko ropstvo Crne Gore zbog duga Exim banci.
Ovo nije jedini aranžman države sa tom bankom.
Tokom 2010. i 2012. Crna Gora je kupila četiri teretna broda, kreditom od EXIM banke čije je vraćanje garantovala država sa 93,7 miliona dolara a koje uglavnom danas otplaćuje Vlada.
Brodove je sagradila kineska kompanija Poly Techologies.
Kinezi bi da grade i drugu dionicu autoputa
Tri kineske kompanije su se javile na pretkvalifikacioni tender za izgradnju druge dionice autoputa, na sjeveru, međutim taj tender je poništen početkom februara.
Iako je dio vladajuće većine tvrdio da je tender poništen jer su se prijavile samo vanevropske kompanije, to nije potvrđeno iz Vlade.
Potom je krajem februara na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) objavljen novi tender za izbor projektanta i izvođača dionice duge 23,5 kilometra čija će izgradnja koštati oko 600 miliona eura. EBRD će gradnju podržati sa 100 miliona.
Šandong radi najveći projekat u Crnoj Gori
I na trenutno najvećem građevinskom projektu, rekonstrukciji puta Tivat-Budva, angažovana je kineska kompanija Šandong. Rok za rekonstrukciju 16 kilometara duge trase, težak 54 miliona eura bio je januara 2026.
Pored ovoga, ekološku rekonstrukciju Termoelektrane u Pljevljima vrijednu 60 miliona eura radi "Dongfang Electric Corporation", a "Shanghai Electric Power Engineering" je završila vjetroelektranu Možura između Bara i Ulcinja na jugu države.
Istovremeno kineska kompanija " Shandong Luqiao Group" u maju počinje rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari koja se finansira donacijom kineske Vlade u iznosu od sedam miliona eura.
Radi se o mostu koji je izgrađen 1940.godine i bio je inspiracija za partizanski film "Most" koji je bio izuzetno popularan u Kini.
Šopov: Preko Zapadnog Balkana do Evrope
Peking sprovodi ekspanzionističku strategiju kako bi povećao globalni uticaj i moć, s fokusom na neposredno susedstvo, Jugoistočnu Aziju, Južno kinesko more, Zapadnu Evropu, dok je Zapadni Balkan dio šire kineske strategije kaže Šopov.
Dodaje da kineske vlasti nastoje da steknu značajnu poziciju u zemljama koje su u procesu pridruživanja EU i koje su članice NATO percipirajući ih kao periferiju EU odakle mogu da djeluje prema uniji:
"Primjer je fokus na Srbiji i povezivanje sa Mađarskom, željeznička ruta od Grčke prema Centralnoj Evropi kroz Sjevernu Makedoniju i Srbiju i jadranska pomorska ruta, što objašnjava kineski interes za pomorske luke u zemljama poput Crne Gore i Hrvatske."
Zaključuje da stvaranje ekonomske zavisnosti zemalja u kojima Kina djeluje predstavlja instrument za širenje uticaja ka Zapadnoj Evropi.
Prema Centralnoj banci od 2006. do 2019. kineske investicije bile su oko deset miliona eura da bi 2020. skočile na 71,2 miliona. Naredne godine pale su na 6,5 a 2022. na manje od milion eura.
Uz ekonomske projekte ide i 'meka moć'
Prije 12 godina potpisan Okvirni sporazum o privredno-tehničkoj saradnji Kine i Crne Gore omogućio je milionske donacije.
Hibridna vozila, multimedijalna oprema školama, medicinska i finansijska pomoć u vrijeme pandemije, IT oprema ... dio je donacija Kine Crnoj Gori.
Organizovana su i putovanja u Kinu za crnogorske prosvjetare, zaposlene u lokalnoj i državnoj upravi, privrednike... Dva Instituta Konfučije, pri državnom i privatnom Univerzitetu promovišu kineski jezik i kulturu.
Crnogorske i kineske visokoškolske institucije potpisale su više memoranduma o saradnji. Posljednji, iz 2024. sa univerzitetom Shandong Jiaotong, predviđa "razmjenu nastavnika i studenata, transfer znanja i savremenih tehnologija".
Ministarstva nauka dvije zemlje tokom ove i sledeće godine imaće 15 zajedničkih naučnoistraživačkih projekata.
O visini dosadašnjih donacija, broju studijskih putovanja, stipendijama i drugim izdvajanjima, kineska ambasada u Podgorici nije odgovorila na upit RSE.
Šopov navodi da je Kina promijenila pristup, i sa pokušaja "zarobljavanja" političkih i akademskih elita na Zapadnom Balkanu prešla na strategiju uticaja na lokalne zajednice i entitete:
"To uključuje saradnju sa lokalnim vlastima, školama, kulturnim grupama... Sve je prisutnija i saradnja sa medijima, što ukazuje na korišćenje mekih moći u oblastima kulture i upoznavanja sa kineskim vrijednostima."
Medijska saradnja i putovanja
Formalna saradnja medija počela je 2019. potpisivanjem sporazuma Javnog servisa Radio televizije Crne Gore (RTCG) sa Međunarodnom kineskom televizijskom korporacijom.
Potom je Javni servis proširio saradnju sa China Media Group koja okuplja najznačajnije medije u Kini.
Glavni mediji u Kini u državnom su vlasništvu i direktno kontrolisani od vlasti.
U izvještaju Reportera bez granica iz 2023. se navodi da je Kina "najveći zatvor za novinare na svijetu" sa više od 100 pritvorenih novinara.
U poslednjem izveštaju te organizacije iz maja 2024. ističe se da je Kina među 10 najopasnijih država svijeta za medijske radnike.
No medijske neslobode u Kini nijesu bile prepreka da više desetina crnogorskih novinara prethodnih godina u studijskim posjetama obiđe Kinu i upozna se sa njenim razvojnim mogućnostima.
Nakon posjeta u matičnim medijima objavljivali su afirmativne reportaže o ljepotama drevnih građevina, tehnološkog razvoja...
Više učesnika nezvanično je potvrdilo za RSE, da su tokom boravka u Kini imali konstantnu pratnju od strane organizatora i vrlo ograničenu slobodu kretanja.