Nakon sedmica krvavih sukoba, Azerbejdžan je u utorak izvijestio da je pokrenuo "antiterorističku operaciju" u Nagorno-Karabahu, što je potez koji predstavlja veliku eskalaciju nasilja s Armenijom. Otcijepljena regija je već na rubu humanitarne krize nakon što je više od osam mjeseci u blokadi.
Granatiranje, na koje je svijet odmah negodovao, započelo je nedugo nakon što je Baku optužio "armenske diverzantske grupe" za dvije odvojene eksplozije u kojima su ubijena četiri vojna lica i dva civila u područjima Nagorno-Karabaha koja su pod kontrolom ruskih mirovnjaka.
Armenci u Nagorno-Karabahu brzo su se oglasili na društvenim mrežama s objavama u kojima navode da je glavni grad Stepanakert bombardiran.
Za sada nema pojedinosti o šteti ili žrtvama.
[Video: Sirene za zračni napad u Stepanakertu, glavnom gradu Nagorno-Karabaha]
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je reklo da se "uništavaju samo legitimni vojni ciljevi", dok je Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da je jedini način za mir u regiji potpuno povlačenje armenskih snaga iz te regije.
Armensko Ministarstvo odbrane je, pak, osporilo izjavu Bakua, kazavši da ta zemlja nema vojsku u Nagorno-Karabahu i da je ofanziva Bakua "raketno-artiljerijskim udarima prekršila prekid vatre duž cijele linije".
Ombudsman za ljudska prava u azerbejdžanskoj regiji pod kontrolom Armenaca rekao je da su u napadima dva civila ubijena, a 23 ranjena, uključujući najmanje osmero djece.
Premijer Nikol Pašinijan odmah je sazvao sastanak Vijeća sigurnosti zemlje i rekao da gleda prema Moskvi, koja vodi vojni sigurnosni savez čiji je Armenija dio, i međunarodnoj zajednici, kako bi pomogla u zaustavljanju napada Bakua.
"Rusija, prije svega, mora poduzeti korake, a kao drugo, očekujemo da i Vijeće sigurnosti UN-a poduzme korake", rekao je Pašinijan na televiziji.
U utorak navečer masa ljudi se okupila ispred vladinih zgrada u Erevanu, pozivajući Pašinijana da podnese ostavku.
Demonstranti su se sukobile s policijom, izvijestio je Armenski servis Radija Slobodna Evropa.
Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je Azerbejdžan da odmah prekine svoju operaciju, rekavši da ona pogoršava ionako tešku humanitarnu situaciju u Nagorno-Karabahu.
"Sjedinjene Države su duboko zabrinute vojnim akcijama Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu i pozivaju Azerbejdžan da odmah prestane s tim akcijama", rekao je Blinken u izjavi.
Armensko Ministarstvo vanjskih poslova je ranije objavilo da će ruske mirovne trupe, stacionirane u Nagorno-Karabahu, poduzeti "jasne i nedvosmislene korake da zaustave azerbejdžansku agresiju", misleći na sporazum o prekidu vatre koji je Moskva sklopila između Erevana i Bakua nakon što su dvije strane 2020. godine šest sedmica vodile rat u toj regiji, u kojem je poginulo oko 7.000 ljudi.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima u Moskvi da je Rusija zabrinuta zbog eskalacije nasilja, ali da će njene mirovne snage u regiji nastaviti svoju misiju.
Dodala je da je Moskva imala samo "nekoliko minuta" da obavijesti prije nego što je Baku pokrenuo ofanzivu.
"Najvažnije je uvjeriti i Erevan i Baku da odbace upotrebu sile i sjednu za pregovarački stol", rekao je glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov.
Šef evropske diplomacije Josep Borrell osudio je operaciju i pozvao Azerbejdžan da prekine vojne aktivnosti u Nagorno-Karabahu, rekavši da Brisel ostaje predan dijalogu u cilju postizanja trajnog mira u regiji.
Armenska vlada je izvijestila da je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao Pašinijanu u telefonskom razgovoru da će pozvati hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog novonastale situacije.
Reuters je prenio izjave američkih dužnosnika koji su rekli da je Washington već započeo diplomatski kontakt u vezi sa ovom situacijom.
Nezavisni novinar iz Nagorno-Karabaha Marut Vanian potvrdio je za RSE da Azerbejdžan "intenzivno" granatira regiju.
"Sa svog sam balkona mogao vidjeti dim kako se diže iz smjera Šušija. Sa svog sam balkona mogao čuti zvukove eksplozija koji su dolazili iz različitih smjerova.... Nekoliko eksplozija bilo je vrlo blizu", rekao je Vanian, dodajući da je granatiranje natjeralo mnoge da pobjegnu u podrume i druga skloništa.
Metakse Hakobian, sekretar opozicijske frakcije "Pravda", odnosno de facto parlamenta Nagorno-Karabaha, rekao je za RSE da je Stepanakert "bombardiran sa svih strana".
Artak Beglarian, bivši ministar i bivši ombudsman Nagorno-Karabaha, napade je nazvao "krvavom fazom genocida" naroda Nagorno-Karabaha i pozvao Rusiju, Sjedinjene Države i EU da se pridržavaju svojih garancija za mir i sigurnost u ovoj otcijepljenoj regiji.
Situacija je eskalirala dan nakon što je nastavljena isporuka humanitarne pomoći Armencima u Nagorno-Karabahu nakon što su vlasti Nagorno-Karabaha pristale dopustiti isporuku pomoći koju pruža Rusija izravno s teritorija pod kontrolom Bakua putem Agdamskog puta.
Zauzvrat, azerbejdžanske vlasti pristale su dozvoliti istovremenu isporuku pomoći otcijepljenoj regiji kroz koridor Lačin.
Američki i evropski čelnici pozvali su Azerbejdžan da olakša tranzit humanitarne pomoći u opkoljenu regiju, koja se suočava s nedostatkom hrane, energije i lijekova.
Armenija i Azerbejdžan su vodili dva rata oko Nagorno-Karabaha, planinske enklave pretežno naseljene Armencima koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana.
Prekid vatre, potpisan na kraju sukoba 2020. godine, u Azerbejdžanu je pozdravljen kao trijumf, dok je u Armeniji zbog broja žrtava prouzročio višemjesečne proteste u Erevanu tražeći ostavku premijera Pašinijana.
Nagorno-Karabah i sedam obližnjih regija bili su pod kontrolom Armenaca otkako je počeo rat kada se Sovjetski Savez raspao kasnih 1980-ih godina, a zatim ustupio mjesto trodecenijskom "zamrznutom sukobu".