Gotovo 90 posto hrvatskih građana deklariralo se kao katolici na popisu stanovništva pred šest godina. Podaci o broju djece upisane na katolički vjeronauk i nepotpuni podaci o crkvenim krštenjima, vjenčanjima i pogrebima impliciraju blagi pad broja katoličkih vjernika.
U međuvremenu, raste utjecaj katoličke prolajferske udruge „U ime obitelji“ čiji članovi i simpatizeri ulaze i u strukture vlasti, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini, upozoravaju stručnjaci.
U Hrvatskoj se na popisu stanovništva iz 2011. godine 86,28 posto građana deklariralo kao vjernici katolici, što je pad prema popisu iz 2001, kada ih je bilo 87,83 posto.
I dok Katolička crkva, stranke centra i desnice i dio medija hrvatsku naciju razumiju kao naciju vjernika, drugi odgovaraju da to vrijedi za neke ili za mnoge, ali nikako ne i za sve. Rezultate povremenih socioloških istraživanja religijskog fenomena tako se interpretira u korist ove ili one strane, nerijetko bez previše veze sa samim rezultatima.
Sociolog religije Ivica Maštruko za ove brojke iz popisa ima jednostavno objašnjenje:
„Na djelu je bio tipičan primjer etničkog katoličanstva, odnosno identifikacije – kada je netko Hrvat, onda se na neki način automatski deklarira katolikom, bez obzira na vlastita vjerska uvjerenja, tradiciju i slično, posebno nakon osamostaljenja kada je to i u javnosti i nekim konformizmom podržavano i postalo samorazumljivo.“
Neke teritorijalne organizacije Katoličke crkve objavljuju statistike o broju krštenih, krizmanih, crkveno vjenčanih i crkveno pokopanih osoba, i tu je vidljiv konstantan blagi pad, pogotovo kada se usporedi sa boomom s kraja osamdesetih i početka devedesetih.
„Ta identifikacija i to izjašnjavanje, kao i kasnije manipuliranje tom brojkom od strane Katoličke crkve i njoj bliskih udruga – kao, svi smo mi katolici, odnosno kršćani, u praksi se sada s ovim podacima demantira“, kaže naš sugovornik.
Broj polaznika katoličkog vjeronauka pada mnogo manjim tempom, pa je postotak osnovnoškolaca čiji su roditelji izabrali katolički vjeronauk sa 91.28 posto školske godine 2012/2013 pao na 89,98 posto školske godine 2015/2016, a broj srednjoškolaca u te tri godine sa 79,57 na 78,55 posto.
To je može protumačiti konformističkom identifikacijom roditelja sa većinskim raspoloženjem i željom da njihovo dijete ne bude isključeno iz grupe. Postotak onih srednjoškolaca koji su upisali etiku kao laičku alternativu vjeronauku u ovom razdoblju otprilike je podjednak.
Dakle, brojke govore o vrlo blagom padu broja katolika u Hrvatskoj. Međutim, kada se pogleda javna i medijska prisutnost katoličke prolajferske organizacije „U ime obitelji“, stječe se dojam da katolicizam u Hrvatskoj jača.
Maštruko kaže kako to nije rezultat samo njihovih akcija, aktivizma i agresivno političkog pristupa, nego i činjenice da su njihovi članovi i simpatizeri prisutni i u različitim strukturama vlasti.
„Pritom ne mislim samo na državnu razinu, nego posebno na razinu županija, općina i slično. To je jedan aktivistički pristup za kojeg je teško prosuditi koliko će trajati, koliko će biti aktualan i agresivan, ali sigurno su mu perspektive za jačanje u sljedećih pet ili deset godina", zaključuje naš sugovornik.
Facebook Forum