Prošla je godina od osnivanja Komisije za praćenje postupanja nadležnih u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, njihovih ubistava i napada na imovinu medija.
Opšti je utisak da su njeni učinci ili mršavi ili da ih gotovo nema jer su ključni slučajevi nasilja nad poslenicima javne riječi ostali nerasvijetljeni a istrage uglavnom tapkaju u mjestu.
Predsjednik i članovi komisije traže veće ingerencije za to tijelo a pojedini optužuju državne organe za opstrukciju njenog rada.
Kada je u februaru prošle godine formirana Komisija čiji je posao trebalo da bude da prati postupanja nadležnih u istragama prijetnji, ubistava i napada na novinare i redakcije pojedinih crnogorskih glasila, mnogi su se ponadali da će javnost konačno dobiti prave odgovore i nove informacije o napadima o kojima se istrage godinama nijesu pomjerile sa mrtve tačke.
No godinu kasnije optimista je sve manje... Pogotovo u samoj komisiji.
Predsjednik tog tijela, Nikola Marković, saopštio je da se Komsija suočava s opstrukcijom izvršne vlasti, nedostatkom političke volje da se napadi rasvijetle, kao i sa institucionalnom opstrukcijom koja se ogleda u tome da je tom tijelu onemogućen pristup relevantnim podacima i dokumentaciji.
„Prvo smo morali mjesecima da apelujemo da uopšte dobijemo dokumentaciju a sada počinjemo da u vrlo kratkom periodu bivamo bukvalno zatrpani kojekakvom dokumentacijom koja u najvećoj mjeri suštinski nije ona koju tražimo i ne odražava stvarno stanje kada su u pitanju učinci državnih organa u vezi sa istragama napada na naše kolege. Nakon detaljne analize tih dokumenata moći ćemo sa sigurnošću da govorimo šta je u pitanju. Da li se radi o neznanju, nedostatku kapaciteta državnih organa ili opstrukciji.“
U komisiji za praćenje istraga napada na novinare većina članova, njih 6 predstavljaju državu odnosno tužilaštvo, policiju i ANB, dok su 5 preostalih iz medija i NVO sektora i ovi drugi vrlo često moraju da izdvoje mišljenje o nekom pitanju jer nema zajedničkog stava.
Za razliku od crnogorske komisije u Srbiji u tom tijelu po ocjeni predsjednika Verana Matića koji je nedavno boravio u Podgorici, postoji veliko povjerenje među svim članovima što je i dovelo do ponovnog otvaranja starih istraga o napadaima na novinareu Srbiji i konkretnih rezultata.
No nije samo razlika u stepenu međusobnog povjerenja nego i u većim ingerencijama koje komisija u Srbiji ima a u Crnoj Gori nema, ukazuje Nikola Marković
„A to je da su sami članovi komisije, odnosno sama Komisija direktno involvirani u operativne timove koji se bave istragama u pojedinim slučajevima. Dakle, trebalo bi dva ili jedan član naše komisije da bude involviran u tim koji se bavi slučajem ubistva Duška Jovanovića a drugi u tim koji se bavi istragom napada na novinarku Oliveru Lakić. Mislim da bi takav pristup bio mnogo učinkovitiji.“
Za sada nema volje da država otvori vrata članovima komisije da se uključe u istrage zbog čega su rezultati ili mršavi ili nikakvi, kako kaže član komisije koji predstavlja NVO Darko Ivanović:
„Tog signala od države nema. Komisija apsolutno ne radi ono zašta je sastavljena. Za godinu mi nijesmo puno toga uradili. To što se otkrilo u neka dva slučaja ima malo veze sa komisijom i vrlo malo imalo uticaja na razvoj događaja. Mi možemo samo da sugerišemo, dajemo predloge ali ne i direktno kao gospodin Matić u Srbiji da vučemo državne organe da rade u skladu sa onim što su obećali da će da rade kada je Komisija osnovana. Dakle, učinak nije mršav nego je nikakav.“
Do danas su ostali nerasvijetljeni gotovi svi ozbiljni napadi na medije i novinare u Crnoj Gori koji su zadržali kritičan odnos prema vlasti.
Od osnivanja komisije donijeta je prvostepena presuda u slučaju napada na Lidiju Nikčević, a optužena su dvojica navodnih počinilaca podmetanja eksploziva uz zgradu lista Vijesti iz decembra 2013, kojima je suđenje u toku
Neđeljko Rudović, urednik dnevnika Vijesti koji je od 2007. godine 10 puta bio na meti napada kaže da bez međusobnog povjerenja unutar Komisije ni u budućnosti neće biti rezultata u istragama napada na novinare i medije
„Njihov zadatak je da na bazi maksimalnog povjerenja i krajnje odgovorno pristupe onome što je njihova osnovna obaveza. Za sada se plašim da toga nema i ja bih se pridružio onima koji kažu da rezultati nijesu dovoljni. Ja se nadam da ćemo uskoro moći da čitamo jedan opsežan i detaljan izvještaj komisije kako bi smo makar mogli da naslutimo kako se radilo i šta se sve dešavalo.“
Podsjetimo, ubistvo urednika i vlasnika Dana Duška Jovanovića iz 2004 godine samo je djelimično rasvijetljeno. Dva napada na novinara Tufika Softića zbog pisanja o poslovima kriminalnih klanova sa sjevera, takođe nijesu do kraja rasvijetljeni kao ni napadi na imovinu dnevnika Vijesti.
