Pravo javnosti da ima bržu, istinitu, tačnu informaciju ponekad otvara prostor za polemiku da li je određena nepotpuna objavljena informacija u datom momentu interes javnosti ili nanosi štetu.
Takav slučaj je sa informacijama o saobraćajnim nesrećama sa tragičnim posljedicama bez osnovnih identifikacionih podataka.
Objavljivanje vijesti da se na magistralnom putu dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su dva lica poginula a pri tom se ne zna pol, starost, ni inicijali nastradalih nameće pitanje da li je veći interes javnosti da u tom trenutku sazna da se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj ima nastradalih od panike koju takva informacija može izazvati kod stanovništva kome neki član porodice putuje na toj relaciji.
Novinar Duško Vuković smatra da je samo u jednom slučaju opravdano objaviti takvu nepotpunu vijest:
“Jedino onda ako se nakon te nesreće saobraćajnica isključi jer je to važna informacija za sve one koji putuju.Mislim da bi mediji trebalo da su dužni da se uzdržavaju koliko je god to moguće da ne saopštavaju podatke o nesrećama do onog trenutka dok ne bude potpuno jasno o čemu se radi.”
Za novinara Milana Žugića iz novinske agencije Mina je veći interes ne izazvati paniku ni u jednoj porodici nego objaviti nepotpunu informaciju:
“Mi u principu izbjegavamo da objavljujemo takvu informaciju jer čini mi se da interes javnosti nije da se sazna taj neki nepotpuni osnovni podatak u odnosu na ono što može da izazove – paniku. Ali istovremeno u ovoj poplavi portala na sceni je takmičenje ko će prvi da objavi tu vijest.”
Žugić se prisjeća konkretnog primjera šta jedna tako objavljena informacija izaziva kod porodice, rođaka i prijatelja lica koje putuje na relaciji gdje se dogodila saobraćajna nesreća:
“Jedan moj komšija putovao je na relaciji Kolašin Podgorica, preko Platija i u trenutku kada se dogodila saobraćajna nesreća ostao je zaglavljen između dva tunela.Njegova porodica je na televiziji čula za nesreću u kojoj je bilo poginulih i pokušali su da ga pozovu telefonom li nije bilo dometa jer se on nalazio u tunelu.Nastala je panika, zvali su policiju , utgentni centar sve dok nekako nijesu uspjeli da ga dobiju.”
Novinarka “Vijesti” Jelena Jovanović smatra da postoje situacije kada se i nepotpune informacije moraju objaviti ali misli da su redakcije te koje bi trebale da se dogovore
“Ima li smo primjere gdje je bilo nerealno očekivati da portali ne objavljuju informacije iako su bile nepotpune kao na primjer u velikoj saobraćajnoj nesreći u kojoj su poginuli državljani Rumunije.Kada su u pitanju informacije koje izazivaju uzbunjivanje javnosti smatram da bi bilo najbolje da se predstavnici redakcija nađu i dogovore i zauzmu zajednički stav da se informacije o udesima u kojima je manje ljudi poginulo ne objavljuju bar dok se ne utvrde inicijali ili bar pol nastradalih.”
Na pitanje koja je svrha objavljivanja nepotpune vijesti o saobraćajnoj nezgodi novinar Duško Vuković odgovara da su mediji gladni vijesti:
“Mediji su gladni vijesti i onda sve što se dogodi oni misle da treba da bude objavljeno. Ja ne mislim tako.“
A novinar Milan Žugić odgovor traži u činjenici da se u medijima prepliću različiti interesi:
“Tu su internet portali, televizije koje sve u svakom trenutku čine dostupnim tako da se sa tim na neki način pokušava doći do nekog slušaoca ili gledaoca, nekoga ko će pročitati tu informaciju, a preko njega doći do sponzora ili nekoga ko će da se reklamira na tom protalu. Dakle, to je jedna čista reklama i trka ko će prvi objaviti informaciju a da se ne vodi računa da li ta informacija može izazvati paniku u nečijoj porodici.”
Takav slučaj je sa informacijama o saobraćajnim nesrećama sa tragičnim posljedicama bez osnovnih identifikacionih podataka.
Objavljivanje vijesti da se na magistralnom putu dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su dva lica poginula a pri tom se ne zna pol, starost, ni inicijali nastradalih nameće pitanje da li je veći interes javnosti da u tom trenutku sazna da se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj ima nastradalih od panike koju takva informacija može izazvati kod stanovništva kome neki član porodice putuje na toj relaciji.
Novinar Duško Vuković smatra da je samo u jednom slučaju opravdano objaviti takvu nepotpunu vijest:
“Jedino onda ako se nakon te nesreće saobraćajnica isključi jer je to važna informacija za sve one koji putuju.Mislim da bi mediji trebalo da su dužni da se uzdržavaju koliko je god to moguće da ne saopštavaju podatke o nesrećama do onog trenutka dok ne bude potpuno jasno o čemu se radi.”
Za novinara Milana Žugića iz novinske agencije Mina je veći interes ne izazvati paniku ni u jednoj porodici nego objaviti nepotpunu informaciju:
“Mi u principu izbjegavamo da objavljujemo takvu informaciju jer čini mi se da interes javnosti nije da se sazna taj neki nepotpuni osnovni podatak u odnosu na ono što može da izazove – paniku. Ali istovremeno u ovoj poplavi portala na sceni je takmičenje ko će prvi da objavi tu vijest.”
Žugić se prisjeća konkretnog primjera šta jedna tako objavljena informacija izaziva kod porodice, rođaka i prijatelja lica koje putuje na relaciji gdje se dogodila saobraćajna nesreća:
“Jedan moj komšija putovao je na relaciji Kolašin Podgorica, preko Platija i u trenutku kada se dogodila saobraćajna nesreća ostao je zaglavljen između dva tunela.Njegova porodica je na televiziji čula za nesreću u kojoj je bilo poginulih i pokušali su da ga pozovu telefonom li nije bilo dometa jer se on nalazio u tunelu.Nastala je panika, zvali su policiju , utgentni centar sve dok nekako nijesu uspjeli da ga dobiju.”
Novinarka “Vijesti” Jelena Jovanović smatra da postoje situacije kada se i nepotpune informacije moraju objaviti ali misli da su redakcije te koje bi trebale da se dogovore
“Ima li smo primjere gdje je bilo nerealno očekivati da portali ne objavljuju informacije iako su bile nepotpune kao na primjer u velikoj saobraćajnoj nesreći u kojoj su poginuli državljani Rumunije.Kada su u pitanju informacije koje izazivaju uzbunjivanje javnosti smatram da bi bilo najbolje da se predstavnici redakcija nađu i dogovore i zauzmu zajednički stav da se informacije o udesima u kojima je manje ljudi poginulo ne objavljuju bar dok se ne utvrde inicijali ili bar pol nastradalih.”
Na pitanje koja je svrha objavljivanja nepotpune vijesti o saobraćajnoj nezgodi novinar Duško Vuković odgovara da su mediji gladni vijesti:
“Mediji su gladni vijesti i onda sve što se dogodi oni misle da treba da bude objavljeno. Ja ne mislim tako.“
A novinar Milan Žugić odgovor traži u činjenici da se u medijima prepliću različiti interesi:
“Tu su internet portali, televizije koje sve u svakom trenutku čine dostupnim tako da se sa tim na neki način pokušava doći do nekog slušaoca ili gledaoca, nekoga ko će pročitati tu informaciju, a preko njega doći do sponzora ili nekoga ko će da se reklamira na tom protalu. Dakle, to je jedna čista reklama i trka ko će prvi objaviti informaciju a da se ne vodi računa da li ta informacija može izazvati paniku u nečijoj porodici.”
