Nakon nekoliko dana odlaganja, nevladina organizacija „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“ objavila je da je sakupila potreban broj potpisa za raspisivanje referenduma o dizanju praga za službenu upotrebu jezika i pisma manjina, reklamiran na plakatima kao „ne ćirilici u Vukovaru“. Protiv održavanja referenduma su i vladajući i opozicija.
Imamo dovoljno potpisa, izvijestio je predsjednik Povjerenstva za pravna i temeljna pitanja „Stožera“.
„Tu su potpisi 650.000 ljudi koji su jasno rekli da se njihovo razmišljanje razlikuje od onoga što premijer radi. Mislim da su ovi potpisi poruka premijeru, i da bi njegova poruka trebala ići u smislu – da razumije što su mu poručili.“
Naime, premijer Zoran Milanović izričito je protiv održavanja ovog referenduma, što je pred koji dan jasno rekao.
„Dok sam ja predsjednik Vlade – neka to dobro čuju – neće to nikada proći!“
Protiv referenduma koji bi smanjivao prava manjina izjasnio se i predsjednik Ivo Josipović.
Najkraće, traži se da prag za službenu upotrebu jezika i pisma manjina bude 50 posto pripadnika neke manjine u pojedinom gradu ili općini, a ne trećinu kao do sada. Za raspisivanje referenduma potrebno je 450.000 važećih potpisa. Ovo je najslabiji rezultat do sada, jer je protiv izmjena Zakona o radu sakupljeno 810.00 potpisa, a za unošenje u Ustav definicije braka 750.000 potpisa.
Je li to nastavak ili rasplamsavanje tenzija razbuktalih u hrvatskom društvu proteklih tjedana, pitali smo političkog analitičara Žarka Puhovskog.
„Mislim da je ovo zapravo nastavak trenda, jer se želi – kako se kaže – kovati željezo dok je vruće, jer oni misle da je atmosfera na njihovoj strani, i da će se ušićariti još nešto protiv manjina. Pri tome su napisali potpuno nesuvisao prijedlog ustavne formulacije koji bi pored ostaloga značio i to da za Hrvate – u općinama u kojima su Srbi u većini – nema apsolutno nikakve zaštite“, navodi Puhovski.
Nedopušteno pitanje
Kako sada stvari stoje, nije vjerojatno da će referendum biti održan. Prvo, treba provjeriti prikupljene potpise i vidjeti jesu li oni prikupljeni na zakonit način. U dijelu gradova i općina nije bilo suglasnosti lokalnih vlasti, a u dijelu se sakupljalo u župnim uredima i dvorištima.
„Po mojemu mišljenju, postoji velika sumnja u zakonitost tako prikupljenih potpisa“, istaknula je profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić.
Tomislav Karamarko
Drugo, smanjenje manjinskih prava ne podržava ni HDZ. Prvi čovjek oporbe Tomislav Karamarko, koji je inače dao svoj potpis za ovu inicijativu.
„Mi nismo za smanjivanje prava koja imaju nacionalne manjine, iz jednostavnog razloga: to su stečena prava i u momentu ulaska u Europsku uniju ona su bila aktivna.“
Karamarko ipak želi i na ovom pokupiti političke bodove, pa najavljuje da će nagovoriti „stožeraše“ da odustanu od referenduma, ako Vlada odustane od uvođenja dvojezičnosti u Vukovar.
Treće, i bivši HDZ-ov ministar uprave Davorin Mlakar upozorio je da referendumsko pitanje u jednu rečenicu stavlja lokalnu samoupravu, državnu upravu i pravosuđe, što su tri različite stvari.
„Mislim da ovako postavljeno pitanje neće proći provjeru pred Ustavnim sudom.“
Četvrto, Sabor ili Ustavni sud mogli bi zabraniti referendumsko pitanje kao protuustavno.
„Kada je riječ o pravima nacionalnih manjina i ljudskim pravima, Ustav navodi vrijednosti koje nije moguće mijenjati ni na referendumu, ni u Ustavu. Ljudska prava i temeljne slobode, kao i prava nacionalnih manjina vrijednosti su na kojima počiva ovo društvo“, kaže predsjednik Sabora Josip Leko.
Peto, pitanje je ne samo protiv Ustava, već i protiv međunarodno preuzetih obaveza, tvrdi predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin.
„Mislim da je ovdje iz aviona jasno da se radi o nedopuštenom pitanju, zato što se njime narušavaju određena prava koja manjine u Republici Hrvatskoj moraju imati ne samo na temelju našeg Ustava, nego i na temelju čitavog niza međunarodnih akata koje je Hrvatska prihvatila.“
U međuvremenu se za dva tjedna očekuje i promjena Ustava, među ostalim i o referendumu, gdje bi se jasno pobrojalo koje su sve teme zabranjene za referendumsko propitivanje, a upravo nedostatak takve zabrane omogućio je referendum o braku. Otprilike tada bi „stožeraši“ trebali Saboru dostaviti prikupljene potpise, pa bi se – za početak – krenulo s provjerom.
