Human Rights Watch (HRW) poziva novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena da ojača posvećenost SAD ljudskim pravima nakon četiri godine, kako se navodi, njihovog zanemarivanja za vrijeme predsjedništva Donalda Trumpa.
Takođe, izabranom predsjedniku SAD se upućuje poziv i da se pridruži širokim koalicijama koje su ustale da se suprotstave "moćnim akterima” poput Rusije i Kine koji, po oceni HRW, podrivaju globalni sistem ljudskih prava.
Trump je bio "katastrofa za ljudska prava" i kod kuće i u inostranstvu, napisao je izvršni direktor HRW-a Kenneth Roth u uvodu u godišnji izvještaj o ljudskim pravima koji je objavljen 13. januara.
Prema Rothu, odlazeći predsjednik "je kršio zakonske obaveze koje omogućavaju ljudima koji se boje za svoj život da potraže utočište, otimali su djecu migranata od roditelja, osnaživali supremaciju bijele rase, podrivali demokratski proces i poticali mržnju protiv rasnih i vjerskih manjina" između ostalog.
Trump je također „ugodno razgovarao sa jednim autokratom za drugim na štetu njihove zlostavljane populacije, promovisao prodaju oružja vladama umiješanim u ratne zločine i napadao ili odustao od ključnih međunarodnih inicijativa za odbranu ljudskih prava, promociju međunarodne pravde, unaprjeđenje javnog zdravstva i sprječavanje klimatskih promjena.”
Ova "destruktivna" kombinacija srozala je kredibilitet američke vlade kada je govorila protiv zlostavljanja u drugim zemljama, rekao je Roth, dodajući:
"Osude Venezuele, Kube ili Irana bile su šuplje kad su paralelne pohvale uručene Rusiji, Egiptu, Saudijskoj Arabiji ili Izraelu. "
Ali, dok je Trumpova administracija "velikim dijelom napustila" zaštitu ljudskih prava u inostranstvu i "moćni akteri poput Kine, Rusije i Egipta nastojali potkopati globalni sistem ljudskih prava", druge su vlade istupile u njihovu odbranu, rekao je.
Nakon Bidenove inauguracije 20. januara, američka vlada trebala bi se "truditi da se pridruži, a ne zamijeni" ove kolektivne napore niza zapadnih zemalja, latinoameričkih demokratija i sve većeg broja država s muslimanskom većinom.
Biden bi također trebao "nastojati da preoblikuje uvažavanje američke javnosti prema ljudskim pravima kako bi se američka predanost učvrstila na način da je njegovi nasljednici ne mogu poništiti tako lako.”
Balkan
Kada se govori o Balkanu, HRW ističe da u Bosni i Hercegovini i dalje postoji ozbiljna zabrinutost zbog ljudskih prava zbog "etničkih podjela, diskriminacije i prava manjina i azilanata", dok je nastavljen "pritisak" na radnike u medijima.
Podsjećaju da je postignut dogovor u Mostaru, gdje su lokalni izbori održani nakon 12 godina, dodajući da još nije provedena presuda Sejdić-Finci kojom se traži od BiH da riješi problem nemogućnosti kandidovanja pripadnika vjerskih i etničkih manjina za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Došlo je do „ograničenog“ poboljšanja u zaštiti ljudskih prava u Srbiji, gdje su se novinari „suočili sa prijetnjama, nasiljem i zastrašivanjem, a krivci za to rijetko kad odgovaraju“. Napori na procesuiranju ratnih zločina i dalje su bili fokusirani na počinioce nižih nivoa. Nastavljeni su napadi i prijetnje na LGBT osobe.
Na Kosovu, HRW je citirao stalne tenzije između etničkih Albanaca i Srba i "prijetnje i zastrašivanje" protiv novinara, dok je procesuiranje zločina nad novinarima bilo "sporo”.
Prvi val optužnica koje su podigli tužioci pri Specijalnom sudu za ratne zločine u Hagu označio je dugo očekivani napredak ka pravdi za teška kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava, kao i zakona rata.
Novinari su se suočili s prijetnjama i zastrašivanjem, a procesuiranje zločina protiv novinara sporo je teklo. Nastavile su se tenzije između Srba i kosovskih Albanaca, posebno na sjeveru. Zajednice Roma, Aškalija i balkanskih egipatskih zajednica nastavile su se suočavati s diskriminacijom.
Kina
Prema godišnjem svjetkom izvještaju HRW-a koji sumira prošlogodišnju situaciju s ljudskim pravima u skoro 100 zemalja i teritorija širom svijeta, autoritarnost kineske vlade "bila je potpuno vidljiva" 2020.
Represija se produbila u cijeloj zemlji, vlada je nametnula "drakonski" zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu i samovoljno pritvorila muslimane u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang na osnovu njihovog identiteta, dok su drugi podvrgnuti "prisilnom radu, masovnom nadzoru i političkoj indoktrinaciji.”
Rusija
U Rusiji su vlasti koristile pandemiju korona virusa kao "izgovor...za ograničavanje ljudskih prava u mnogim oblastima i za uvođenje novih ograničenja, posebno u pogledu prava na privatnost."
Bjelorusija
Ukrajina
Prema ovoj organizaciji, oružani sukob na istoku Ukrajine „nastavio je da ugrožava civile, od ugrožavanja njihove fizičke sigurnosti do ograničavanja pristupa hrani, lijekovima, adekvatnom smještaju i školama“.
Ograničenja putovanja koja su nametnuli ruski separatisti i ukrajinske vlasti kao odgovor na pandemiju korona virusa pogoršale su teškoće civila i odvele ih "dublje u siromaštvo”.
Mađarska
Vlada u Mađarskoj, članici Evropske unije, nastavila je „napade na vladavinu zakona i demokratske institucije" i „miješala se u nezavisne medije i akademsku zajednicu, pokrenula napad na članove LGBT zajednice, i potkopala ženska prava.”
Iran
HRW navodi da su iranske vlasti nastavile suzbijati neslaganje, uključujući "pretjeranom i smrtonosnom silom protiv demonstranata i prijavljivanjem zlostavljanja i mučenja u pritvoru", dok su američke sankcije "uticale na pristup Iranaca osnovnim lijekovima i naštetile njihovom pravu na zdravlje”.
