U Hrvatskoj je jos duboko ukorijenja kultura 'tajnosti' u kojoj je građanima i dalje, od lokalne i državne uprave vrlo teško dobiti informacije.
Situaciju neće bitnije promijeniti ni najnovije zakonske izmjene jer je Vlada već odustala od instituta 'povjernika' za pravo na pristup informacijama, upozoreno je na Okruglom stolu u Zagrebu kojeg je organizirao Transparency International Hrvatska, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo
„Mislim da je 'kultura tajnosti' u Hrvatskoj, ako to uopće možemo nazvati kulturom, sveprisutna", ocjenjuje sutkinja Upravnog suda Republike Hrvatske Mirjana Juričić.
Naglašava da ni sami građani nisu još svjesni svoga prava na informaciju pa su tako u posljednjih sedam godina Upravnom sudu Republike, zbog nepružanja informacija, podnesene svega 433 tužbe.
O stagnaciji provođenja Zakona govori i podatak da je prve godine od njegova donošenja, 2003-e, tijelima javne uprave upućeno za pravo na pristup informaciji 16.000 zahtjeva, lani svega 4.000. Poučeni iskustvom građani, očito, ne vjeruju da će uspjeti, pa ne pokušavaju informacije ni tražiti.
„Ne samo novinari, već i svaki građanin koji kupi kruh i mlijeko, porezni je obveznik i ima pravo znati", kaže sutkinja Juričić.
Nevladine udruge i stručnjaci zalažu se za uvođenje neovisnog tijela, odnosno instituta Povjerenika za pravo na pristup informacijama, što neke susjedne zemlje već imaju.
"Povjerenika za informacije imaju Slovenci, što i nije možda čudno, jer su već u Europskoj uniji pa valjda su i dalje otišli, ali ima ga i Srbija, koja je, navodno, daleko iza nas u pristupanju EU. Ako ga oni imaju, jedni i drugi, zašto Hrvatska u tom smislu stagnira. Naravno, obje te zemlje već su prihvatile i Konvenciju o pristupu službenim dokumentima, a Hrvatska još uvijek nije“, navodi profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak.
Prijedlog poboljšanja Zakona o pravu na pristup informacijama prošao je u proljeće 2010. prvo saborsko čitanje, u listopadu očekuje se i drugo, ali veliko je razočarenje što je Vlada već odustala od ideje formiranja jednog neovisnog tijela koje jedino može jamčiti kvalitetnu provedbu Zakona.
Kadija te tuži, kadija ti sudi
Novinarka Radia 101 Jelena Berković osobno je vodila pravnu bitku s vladinim institucijama za pristup informacijama.
„Sedam godina imamo ovaj Zakon, četiri godine imamo obećanje, tada potpredsjednice, a danas premijerke Jadranke Kosor, da će se Zakon uskoro poboljšati i promijeniti, a i dalje nemamo niti test javnog interesa, niti test proporcionalnosti, a priču o nezavisnom tijelu koje bi nadziralo provođenje Zakona, dakle, o povjereniku koji bi obavljao taj posao, neovisno o izvršnim tijelima, pokopala je politička rasprava tako da je povjerenik jednostavno nestao iz prijedloga radne skupine za izmjene tog zakona i obećanja, koja su se davala još proljetos, jednostavno su sada zaboravljena. Ja se nadam da još uvijek postoji šansa da se uključi povjerenika, kao nezavisno tijelo, jer bez obzira koliko bi uvođenje takvog tijela koštalo, ono je neophodno. Da, borba protiv korupcije košta, demokracija košta i kvaliteta demokracije košta, a vjerujem da je hrvatskom društvu itekako potrebno da promijeni ovu 'kulturu tajnosti' o kojoj govorimo“, kaže Jelena Berković.
Na Okruglom je stolu izneseno niz apsurdnih primjera iz prakse, pa tako i jedan od prije desetak dana kad se građanin jedne hrvatske županije obratio uredu župana za informaciju, ovaj ga odbio, građanin podnio žalbu višoj instituciji, ali ona ga uputila da se najprije obrati županu, iako je od njega i tražio informaciju, pa kako će se onda njemu i žaliti. Jednostavno 'kadija te tuži, kadija ti sudi'.
„Mi danas imamo toliko primjera ignoriranja javnosti koja ima pravo znati,pa tako nam, recimo, ministar financija govori ovih dana 'da,Vlada je riješila problem dugovanja Ine državi, mi smo to prebili i riješili Inino dugovanje' ,a nitko nije pitao ministra 'oprostite, a na koji način?' Pa, to su novci ovih građana, poreznih obveznika i oni imaju pravo znati“, kaže Milena Gogić iz Ureda pučkog pravobranitelja.
Ako se građanin i žali na nepružanje informacije postupak kod Upravnog suda traje od 2 mjeseca, pa do 2 godine. Trebalo bi, smatraju pravni stručnjaci, pooštriti i kazne za nepridržavanje rokova u kojima tijela javne uprave moraju odgovoriti na upite građana, da informacije izađu na svjetlo dana jer je to najbolji način da se javna vlast kontrolira.
Izvršna direktorica Gonga Sandra Pernar ističe da Vlada ignorira hrvatsku javnost i po pitanju ulaska u Europsku uniju.
„Nemoguće je, zapravo, dobiti uvid u pregovaračka stajališta Vlade RH, čak i u poglavljima koja su već zatvorena. Ono što je posebno zabrinjavajuće jesu informacije do kojih smo zadnjih dana došli, a to je da se razmišlja da Vlada najprije potpiše sporazum s EU, a tek onda pita građane i raspiše referendum“, navodi Pernar.
Situaciju neće bitnije promijeniti ni najnovije zakonske izmjene jer je Vlada već odustala od instituta 'povjernika' za pravo na pristup informacijama, upozoreno je na Okruglom stolu u Zagrebu kojeg je organizirao Transparency International Hrvatska, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo
„Mislim da je 'kultura tajnosti' u Hrvatskoj, ako to uopće možemo nazvati kulturom, sveprisutna", ocjenjuje sutkinja Upravnog suda Republike Hrvatske Mirjana Juričić.
Naglašava da ni sami građani nisu još svjesni svoga prava na informaciju pa su tako u posljednjih sedam godina Upravnom sudu Republike, zbog nepružanja informacija, podnesene svega 433 tužbe.
O stagnaciji provođenja Zakona govori i podatak da je prve godine od njegova donošenja, 2003-e, tijelima javne uprave upućeno za pravo na pristup informaciji 16.000 zahtjeva, lani svega 4.000. Poučeni iskustvom građani, očito, ne vjeruju da će uspjeti, pa ne pokušavaju informacije ni tražiti.
„Ne samo novinari, već i svaki građanin koji kupi kruh i mlijeko, porezni je obveznik i ima pravo znati", kaže sutkinja Juričić.
Nevladine udruge i stručnjaci zalažu se za uvođenje neovisnog tijela, odnosno instituta Povjerenika za pravo na pristup informacijama, što neke susjedne zemlje već imaju.
"Povjerenika za informacije imaju Slovenci, što i nije možda čudno, jer su već u Europskoj uniji pa valjda su i dalje otišli, ali ima ga i Srbija, koja je, navodno, daleko iza nas u pristupanju EU. Ako ga oni imaju, jedni i drugi, zašto Hrvatska u tom smislu stagnira. Naravno, obje te zemlje već su prihvatile i Konvenciju o pristupu službenim dokumentima, a Hrvatska još uvijek nije“, navodi profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak.
Prijedlog poboljšanja Zakona o pravu na pristup informacijama prošao je u proljeće 2010. prvo saborsko čitanje, u listopadu očekuje se i drugo, ali veliko je razočarenje što je Vlada već odustala od ideje formiranja jednog neovisnog tijela koje jedino može jamčiti kvalitetnu provedbu Zakona.
Kadija te tuži, kadija ti sudi
Novinarka Radia 101 Jelena Berković osobno je vodila pravnu bitku s vladinim institucijama za pristup informacijama.
„Sedam godina imamo ovaj Zakon, četiri godine imamo obećanje, tada potpredsjednice, a danas premijerke Jadranke Kosor, da će se Zakon uskoro poboljšati i promijeniti, a i dalje nemamo niti test javnog interesa, niti test proporcionalnosti, a priču o nezavisnom tijelu koje bi nadziralo provođenje Zakona, dakle, o povjereniku koji bi obavljao taj posao, neovisno o izvršnim tijelima, pokopala je politička rasprava tako da je povjerenik jednostavno nestao iz prijedloga radne skupine za izmjene tog zakona i obećanja, koja su se davala još proljetos, jednostavno su sada zaboravljena. Ja se nadam da još uvijek postoji šansa da se uključi povjerenika, kao nezavisno tijelo, jer bez obzira koliko bi uvođenje takvog tijela koštalo, ono je neophodno. Da, borba protiv korupcije košta, demokracija košta i kvaliteta demokracije košta, a vjerujem da je hrvatskom društvu itekako potrebno da promijeni ovu 'kulturu tajnosti' o kojoj govorimo“, kaže Jelena Berković.
Na Okruglom je stolu izneseno niz apsurdnih primjera iz prakse, pa tako i jedan od prije desetak dana kad se građanin jedne hrvatske županije obratio uredu župana za informaciju, ovaj ga odbio, građanin podnio žalbu višoj instituciji, ali ona ga uputila da se najprije obrati županu, iako je od njega i tražio informaciju, pa kako će se onda njemu i žaliti. Jednostavno 'kadija te tuži, kadija ti sudi'.
„Mi danas imamo toliko primjera ignoriranja javnosti koja ima pravo znati,pa tako nam, recimo, ministar financija govori ovih dana 'da,Vlada je riješila problem dugovanja Ine državi, mi smo to prebili i riješili Inino dugovanje' ,a nitko nije pitao ministra 'oprostite, a na koji način?' Pa, to su novci ovih građana, poreznih obveznika i oni imaju pravo znati“, kaže Milena Gogić iz Ureda pučkog pravobranitelja.
Ako se građanin i žali na nepružanje informacije postupak kod Upravnog suda traje od 2 mjeseca, pa do 2 godine. Trebalo bi, smatraju pravni stručnjaci, pooštriti i kazne za nepridržavanje rokova u kojima tijela javne uprave moraju odgovoriti na upite građana, da informacije izađu na svjetlo dana jer je to najbolji način da se javna vlast kontrolira.
Izvršna direktorica Gonga Sandra Pernar ističe da Vlada ignorira hrvatsku javnost i po pitanju ulaska u Europsku uniju.
„Nemoguće je, zapravo, dobiti uvid u pregovaračka stajališta Vlade RH, čak i u poglavljima koja su već zatvorena. Ono što je posebno zabrinjavajuće jesu informacije do kojih smo zadnjih dana došli, a to je da se razmišlja da Vlada najprije potpiše sporazum s EU, a tek onda pita građane i raspiše referendum“, navodi Pernar.
