Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama u Crnoj Gori se, ove godine, obilježava u sjenci namjere Vlade da izmjenama postojećeg Zakona, napravi, po pojedinim procjenama, korak unazad u ovoj oblasti.
Uprkos tome, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je organizovala akciju čiji je cilj informisanje i animacija građana da koriste ovu zakonsku mogućnost.
MANS, koja u Crnoj Gori najaktivnije koristi Zakon koji omogućava pristup svim informacijama u posjedu državnih organa, ali i nadgleda njegovu primjenu, na današnji dan slobodnog pristupa informacijama građanima dijeli propagandni materijal čija je svrha edukacija i ohrabrivanje građana da koriste ovu mogućnost.
U MANS-u, međutim, smatraju da Vlada, predloženim izmjenama postojećeg Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zapravo napravi korak unazad u regulisanju ove oblasti.
"Zakon se i dalje sprovodi sa različitim rezultatima, a konkretni slučajevi ukazuju na to da pristup informacijama više zavisi od političke volje pojedinaca, nego kapaciteta institucija. Pristup informacijama se najčešće odbija kada podaci mogu ukazati na korupciju ili lošu organizaciju unutar institucija", rekao je Radovan Terzić, koordinator pravnog programa MANS-a.
"Ukoliko bi te izmjene i dopune zakona bile usvojene, institucije bi imale mogućnost ad ograniče pristup informacijama pozivajući se na neke druge zakone. To može biti Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti neobjavljenih podataka, o poreskoj administraciji. Dakle, veliki broj zakona. To nije bio slučaj u dosadašnjem zakonu jer su institucije mogle ograničiti pristup informacijama isključivo na osnovu odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje preciziraju koje su informacije tajne", rekao je Terzić.
Nema političke volje
"Dosadašnja primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je usvojen 2005. godine je potvrdila da većina državnih institucija ulaže ogromne napore da prikrije podatke koji bi mogli ukazati na korupciju, ili druge oblike kršenja zakona, mnogo veće nego što bi im trebalo da zakon zaista i sprovedu", ocijenila je nedavno Vanja Ćalović, direktorka MANS-a, koji je do sada dobio odgovore na 60 posto, od skoro 30.000 zahtjeva državnim organima.
Od ukupno 28 hiljada zahtjeva, MANS je samo u 10 posto slučajeva pružao usluge građanima, koji nijesu željeli da se sami obraćaju državnim institucijama.
"Građani se donekle boje da samostalno podnose zahtjeve već oni javljaju nama da mi u njihovo ime podnesemo te zahtjeve i naravno da ih obavijestimo o ishodu.Prije svega nemaju povjerenje u institucije, u transparentnost u rad institucija i misle da, ukoliko postavljaju pitanja, da će skrenuti pažnju na sebe i znate već kako se stvari u Crnoj Gori odvijaju," rekao je Radovan Terzić iz MANS-a.
U svakom slučaju, šta da očekuju građani, ako ni poslanici, koji po skupštinskom poslovniku imaju pravo da od državnih organa dobiju bilo koju informaciju, nijesu zadovoljni.
.
"Ni ja kao poslanik nijesam zadovoljan načinom na koji dobijam odgovore od predstavnika državnih organa. Često i proceduralno u parlamentu reagujem i pred Vladom, da se zna da raznorazni direktori, rukovodioci državnih struktura ne odgovraju na način na koji bi trebalo, iako je poslovnička odredba jasna i oko nje nema dileme. Tako da ni ovo što se dešava građanima, ni ovo što se dešava poslanicima nije slučajno. Radi se, definitivno o nedostatku političke volje", kaže Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije.
Građani Podgorice nijesu naročito zainteresovani za mogućnost da od državnih organa traže pojedine podatke. Za to postoje različiti razlozi: od sumnjičavosti do nezainteresovanosti:
Uprkos tome, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je organizovala akciju čiji je cilj informisanje i animacija građana da koriste ovu zakonsku mogućnost.
MANS, koja u Crnoj Gori najaktivnije koristi Zakon koji omogućava pristup svim informacijama u posjedu državnih organa, ali i nadgleda njegovu primjenu, na današnji dan slobodnog pristupa informacijama građanima dijeli propagandni materijal čija je svrha edukacija i ohrabrivanje građana da koriste ovu mogućnost.
U MANS-u, međutim, smatraju da Vlada, predloženim izmjenama postojećeg Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zapravo napravi korak unazad u regulisanju ove oblasti.
"Zakon se i dalje sprovodi sa različitim rezultatima, a konkretni slučajevi ukazuju na to da pristup informacijama više zavisi od političke volje pojedinaca, nego kapaciteta institucija. Pristup informacijama se najčešće odbija kada podaci mogu ukazati na korupciju ili lošu organizaciju unutar institucija", rekao je Radovan Terzić, koordinator pravnog programa MANS-a.
"Ukoliko bi te izmjene i dopune zakona bile usvojene, institucije bi imale mogućnost ad ograniče pristup informacijama pozivajući se na neke druge zakone. To može biti Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti neobjavljenih podataka, o poreskoj administraciji. Dakle, veliki broj zakona. To nije bio slučaj u dosadašnjem zakonu jer su institucije mogle ograničiti pristup informacijama isključivo na osnovu odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje preciziraju koje su informacije tajne", rekao je Terzić.
U MANS-u tvrde kako je dosadašnja primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama potvrdila da većina državnih institucija ulaže ogromne napore da prikrije podatke koji bi mogli ukazati na korupciju.
Nema političke volje
"Dosadašnja primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je usvojen 2005. godine je potvrdila da većina državnih institucija ulaže ogromne napore da prikrije podatke koji bi mogli ukazati na korupciju, ili druge oblike kršenja zakona, mnogo veće nego što bi im trebalo da zakon zaista i sprovedu", ocijenila je nedavno Vanja Ćalović, direktorka MANS-a, koji je do sada dobio odgovore na 60 posto, od skoro 30.000 zahtjeva državnim organima.
Od ukupno 28 hiljada zahtjeva, MANS je samo u 10 posto slučajeva pružao usluge građanima, koji nijesu željeli da se sami obraćaju državnim institucijama.
"Građani se donekle boje da samostalno podnose zahtjeve već oni javljaju nama da mi u njihovo ime podnesemo te zahtjeve i naravno da ih obavijestimo o ishodu.Prije svega nemaju povjerenje u institucije, u transparentnost u rad institucija i misle da, ukoliko postavljaju pitanja, da će skrenuti pažnju na sebe i znate već kako se stvari u Crnoj Gori odvijaju," rekao je Radovan Terzić iz MANS-a.
U svakom slučaju, šta da očekuju građani, ako ni poslanici, koji po skupštinskom poslovniku imaju pravo da od državnih organa dobiju bilo koju informaciju, nijesu zadovoljni.
.
"Ni ja kao poslanik nijesam zadovoljan načinom na koji dobijam odgovore od predstavnika državnih organa. Često i proceduralno u parlamentu reagujem i pred Vladom, da se zna da raznorazni direktori, rukovodioci državnih struktura ne odgovraju na način na koji bi trebalo, iako je poslovnička odredba jasna i oko nje nema dileme. Tako da ni ovo što se dešava građanima, ni ovo što se dešava poslanicima nije slučajno. Radi se, definitivno o nedostatku političke volje", kaže Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije.
Građani Podgorice nijesu naročito zainteresovani za mogućnost da od državnih organa traže pojedine podatke. Za to postoje različiti razlozi: od sumnjičavosti do nezainteresovanosti:
