Vojna bespilotna letjelica iz sovjetske ere koja se 10. ožujka srušila u Zagrebu, nakon što je nadletjela teritorij Rumunjske i Mađarske, nosila je improviziranu eksplozivnu napravu. Također na originalnu crvenu boju zvijezde na krilu letjelice onaj tko ju je lansirao nanio je žutu i plavu boju ukrajinske zastave.
To su na konferenciji za novinare u Zagrebu u četvrtak priopćili predstavnici Županijskog državnog odvjetništva i vojni i policijski stručnjaci nakon jednomjesečne istrage.
"Nedvojbeno je utvrđeno da je prilikom udara letjelice u tlo došlo do eksplozije uslijed aktiviranja improviziranog eksplozivnog sredstva kojeg je sačinjavalo tijelo avio-bombe OFAB 100-120, upaljač AVU-ET 350F postavljen na prednji dio avio-bombe i eksplozivna tvar koja ne pripada skupini vojnih ni privrednih eksploziva”, kazala je glavna vještakinja za požare i eksplozive u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Ivana Bačić.
Što je bilo u bombi umjesto TNT-a?
"Najvjerojatnije je korištena visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar ili smjesa tvari organskog porijekla koja je u eksploziji u potpunosti kemijski razgrađena, što u konačnici onemogućava njenu identifikaciju", zaključila je stručnjakinja.
Zašto baš Zagreb? Glavni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok kazao je kako je letjelica pri dolasku na šire područje Zagreba – 8 do 10 kilometara od mjesta pada - započela manevar slijetanja, ali da je nešto pošlo po krivu.
"Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog fizičkog nepostojanja kompletnog sustava veza između tijela bespilotne letjelice i glavnog padobrana. Zbog toga je letjelica na velikoj visini odbacila glavni padobran i nastavila slobodnim padom do udara u tlo", opisao je glavni zrakoplovni istražitelj.
Na stabilizatoru i krilima letjelice nađene su žuta i plava boja - dakle boje ukrajinske zastave - nekvalitetno nanesena na crvenu boju kojom su ranije naslikane zvijezde, ali istražitelji nisu željeli špekulirati niti tko je letjelicu poslao, niti otkud je došla. Županijski državni odvjetnik u Zagrebu Jurica Ilić.
"Teško mi je zaključivati tko je preinačio letjelicu i tko je preinačio bombu, i s kojim ciljem. Kada budemo znali tko je to radio, možda dobijemo i odgovore – zbog čega", kazao je Ilić.
NATO još nije obaviješten o ovim rezultatima.
Šta se zna o letjelici?
Gotovo 6 tona teška bespilotna letjelica proizvedena osamdesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjem SSSR-u pala je 10. ožujka u 23 časa u južnom dijelu Zagreba, pedesetak metara od najbliže zgrade Studentskog doma "Stjepan Radić".
Istraga je odmah ustanovila da se radi o izviđačkoj letjelici TU – 141, koja je do pada u Hrvatskoj prošla kroz zračni prostor dviju država članica NATO-a. Oko 22.23 po srednjeeuropskom vremenu ušla je u rumunjski zračni prostor i u njemu provela 3 minute, a potom je ušla u mađarski zračni prostor i u njemu provela 40 minuta.
Potom je ušla u hrvatski zračni prostor u kojem je do pada u Zagrebu provela sedam minuta leteći brzinom od 700 km/h na visini od 1.300 metara.
Pala je u park-šumu i zabila se duboko u zemlju, tako da nije bilo ozbiljnije štete – oštećeno je četrdesetak automobila koji su bili nedaleko parkirani, a eksplozija je probudila i uznemirila studente.
Reakcije iz Ukrajine, Rusije i NATO
Ukrajinske i ruske vlasti odmah su sljedećeg dana negirale da je letjelica koja je pala u Zagrebu ispaljena s područja pod njihovom kontrolom i za ispaljivanje prozvale drugu stranu.
Vlada i vojni izvori su već prvih dana nakon pada letjelice tvrdili da je bila naoružana, odnosno da je nosila bombu, dok su nezavisni eksperti tvrdili da je riječ o izviđačkom modelu koji je namijenjen zračnom snimanju, a da tragovi eksploziva koji su nađeni na ostatcima letjelice mogu potjecati od eksplozivnog naboja ugrađenog u letjelicu s ciljem da u slučaju nekontroliranog pada – kao u Zagrebu - uništi sve prikupljene podatke.
Na tom tragu je bila i izjava glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga 15. ožujka koji je na konferenciji za novinare u Bruxellesu kazao kako "indikacije koje imamo sada o padu letjelice u Hrvatskoj govore nam da nije bilo napada. Prema preliminarnim saznanjima iz istrage, letjelica nije bila naoružana", naglasio je Stoltenberg.
U Hrvatskoj je pad rakete od gotovo 6 tona u širem centru Zagreba izazvao ogorčenje i zaprepaštenost kako to da je ona mogla gotovo sat vremena provesti u zračnom prostoru država članica NATO-a, a da nitko nije reagirao.
Plenković i Milanović o dronu
Premijer Andrej Plenković je 16. ožujka posjetio NATO-ovu zračnu bazu Torrejon pored Madrida, nadležnu za kontrolu neba nad državama južnog krila NATO-a. On je za madridski "El pais" kazao kako mu je tamo rečeno da se letjelica "kretala pravocrtno velikom brzinom na maloj visini".
"Na radarima u Rumunjskoj i Mađarskoj nije se vidjela kao potencijalni rizik. U tom trenutku su se na radarima pojavile brojne druge stvari, pa su smatrali da je riječ o lažnom alarmu", kazao je Plenović.
Reagirao je i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović.
Dok je Plenković kazao kako "postoje tri scenarija" koji mogu objasniti pad rakete u širi centar Zagreba – "došlo je do pogreške, sabotaže ili je postojala namjera", Milanović je odmah dan nakon njenog pada kazao kako on i njegovi suradnici procjenjuju da je riječ o "ozbiljnom incidentu", ali da "nije usmjeren protiv Hrvatske".
Facebook Forum