I dalje se ne zna jesu li bespilotnu letjelicu koja je u četvrtak navečer pala na južni dio Zagreba s teritorija Ukrajine ispalile ukrajinske ili ruske snage. Iako niz eksperata tvrdi da tragovi eksploziva na ostacima letjelice dolaze od mehanizma za samouništenje kodova, u Ministarstu obrane ne odustaju od stava kako je letjelica nosila bombu.
"Radi se o spašavanju vojnika Ryana", ocijenio je sigurnosni stručnjak Pavle Kalinić za Radio Slobodna Europa (RSE) inzistiranje Ministarstva obrane na tezi koju je ranije iznio ministar Mario Banožić, kako je na letjelici bila i bomba. Suprotno njemu neki eksperti kažu kako su tragovi eksploziva rezultat aktivacije mehanizma za samouništenje prikupljenih podataka i kodova.
Kolika je bila težina?
Ipak, jačina bombe se smanjuje, sa 120 na 40 kila. Savjetnik ministra obrane general Željko Živanović.
"Po svemu što do sada znamo, riječ je o avio-bombi ruske proizvodnje koja je imala težinu od 120 kilograma, s tim što je u tih 120 kilograma bilo oko 40 kilograma eksploziva. Bomba je prilikom penetracije letjelice u tlo eksplodirala", kazao je Živanović u ponedjeljak za Hrvatski radio.
Naime, kada je 13. ožujka izvučen dio projektila zabijen u tlo, ministar obrane Mario Banožić kazao je kako posrijedi nije izviđačka letjelica, jer je bila naoružana.
"Osim crne kutije pronađeni su tragovi eksploziva, ali isto tako i elementi koji upućuju da ova letjelica nije bila izvidničkog tipa. Na letjelici smo našli dijelove avio-bombe", izjavio je Banožić novinarima nedaleko mjesta gdje je 14-metarska bespilotna letjelica iz sovjetske ere pala i zabila se u zemlju.
Istoga dana, Hrvatska radio televizija je kao ekskluzivu objavila da je bomba bila teška 120 kila.
Zbog čega sumnje?
Za razliku od ministra, stručnjaci – od samog Kalinića, preko profesionalaca iz Ministarstva obrane poput ravnatelja Uprave za materijalne resurse Ivice Grebenara, profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Roberta Barića, do bivšeg vojnog pilota Ivana Selaka i više drugih kažu da se ne radi ni o kakvoj bombi.
"Jer, da je bila bomba, nijedan prozor na kilometar uokolo ne bi ostao čitav" , kaže Kalinić.
"U letjelici imate uvijek eksploziv da se unište kodovi, i ti kodovi su uništeni. Nedavno je bio jako popularan film o njemačkom uređaju za šifriranje Enigma u Drugom svjetskom ratu i kako su Britanci probili tu šifru. Kada bi podmornica su uređajem bila oštećena, prvi zadatak časnika bio je da unište Enigmu da Britanci ne bi došli do nje. Isto tako u svakom vojnom avionu koji pada imate dugme kod definitivnog odlaska koje pilot stišče prije iskakanja da se unište kodovi. Isto tako je i kod bespilotnih letjelica", kaže Kalinić.
RSE: Zašto onda Ministarstvo obrane i dalje inzistira da je posrijedi bomba?
Kalinić: "Najvjerojatnije zato da bi spasili vojnika Ryana", kazao je Kalinić aludirajući na popularni film Steven Spielberg iz 1998. o iskrcavanju američkih snaga u Normadniji u Drugom svjetskom ratu.
Optužbe predsjednika države
Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, koji je već dulje vrijeme u verblanom ratu s ministrom Banožićem i optužuje ga za nesposobnost, ponovio je optužbe.
"Ministar je važna dužnost. Kada je date ljudima koji su pali s kruške, to je opasno. Ali to više nije njihova odgovornost, nego odgovornost političke strukture i pojedinca koji ih drže na tom mjestu. Istraga je u tijeku i ne bih govorio o naravi letjelice koja je pala na Hrvatsku dok ona ne bude gotova. Pozvao bih i druge koji se obraćaju medijima da to ne rade. Nema opasnosti za hrvatsku javnost od tog konkretnog objekta", kazao je Milanović nakon redovitog susreta sa vojim i obavještajnim vrhom u ponedjeljak, 14. ožuljka.
On je apelirao da Vlada što prije pronađe sredstva za nabavu nekog "najjeftinijeg i najjedostavnijeg" sustava protuzračne obrane, a potom da nabavi i "nešto kompleksnije".
Informacije premijera Hrvatske
"Ovo je vrlo čista i jasna prijetnja na koju treba reagirati i upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar NATO-a", ocijenio je premijer Andrej Plenković 12. ožujka.
"Komunicirat ćemo sa svim državama za koje smatramo da mogu pridonijeti vrijednim saznanjima i na taj način doći do pravih informacija. Ovo upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar samog NATO-a. I hrvatski i mađarski i rumunjski zračni prostor dio su zračnog prostora NATO-a i ovakvu situaciju više ne možemo tolerirati, niti bi se ona trebala ponoviti", kazao je Plenković, nakon što je sa užim kabinetom Vlade i vojnim vrhom obišao mjesto pada letjelice.
"Ovo je bila vrlo čista i jasna prijetnja na koju treba reagirati. Mi ćemo ovu temu dignuti na svim tijelima NATO-a i Europske unije", kazao je.
Plenković je u petak, 11. ožujka navečer već poslao pismo čelnicima država članica EU-a, čelnicima europskih institucija i glavnom tajniku NATO-a, u kojem ih je izvijestio o padu bespilotne letjelice u Zagrebu i zatražio bliskiju suradnju između EU-a i NATO-a i uspostavu mehanizama kako se takvi incidenti ne bi ponavljali.
"Letjelica koja je pala bila je izviđački dron, ali sutra bi to mogao biti i naoružani, stoga je ključno da uspostavimo mehanizme za detekciju i obranu koji će spriječiti da takve letjelice prijete našim gradovima, a da ne budu otkriveni i neutralizirani", kaže se u pismu.
Plenković je, pojašnjavajući motive za slanje pisma, u subotu izjavio da se "tako nešto može dogoditi u nekom drugom gradu".
"Ovo je teoretski mogla biti i Budimpešta, Ljubljana, Bratislava i tako dalje. Sada je važno da pojačamo, intenziviramo suradnju", rekao je Plenković.
Najavio je pojačane napore na opremanju hrvatske protuzračne obrane.
Šta je poznato?
Letjelica TU-141 pala je na južni dio Zagreba u četvrtak, 10. ožujka kasno navečer.
Na par desetaka metara od mjesta njegog pada nalazi se studentski dom sa 4.500 studenata, nedaleko je i jedan od mostova preko Save i višekatne stambene zgrade.
Nakon pada letjelice nije bilo žrtava, a oštećeno je četrdesetak automobila.
Letjelica je prije pada prošla kroz mađarski zračni prostor, prije toga kroz rumunjski, a lansirana je s teritorija Ukrajine.
I Ukrajina i Rusija odbijaju da su je oni lansirali i optužuju drugu stranu. Mađarska, Rumunjska i Hrvatska članice su NATO-saveza.
Facebook Forum