Sigurnosni stručnjaci pozdravljaju najavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska na postavljanje dodatnih zapreka sa slovenske strane granice neće reagirati podizanjem žice prema Srbiji i Bosni i Hercegovini. Takav bi potez bio kontraproduktivan, ocjenjuje struka.
Ne žica, već ljudi na granici – to je sugestija struke na pitanje kako zaustaviti eventualni novi val izbjeglica na hrvatskim granicama u slučaju neuspjeha pregovora Europske unije i Turske ili pojave nekog drugog snažnog generatora pokretanja izbjegličkog vala.
Hrvatski premijer Andrej Plenković već je otklonio mogućnost da Hrvatska na slovensko postavljanje dodatnih prepreka odgovori kopiranjem slovenskih poteza na granici prema Hrvatskoj na svoje granice prema Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini. To je dobar pristup, procjenjuje sigurnosni analitičar Marinko Ogorec.
„Hrvatskoj bi postavljanje žice bilo kontraproduktivno. Mi bi mogli postaviti žicu prema Srbiji, ali prema Bosni i Hercegovini to definitivno ne bi dolazilo u obzir. To je ogroman prostor, to je izuzetno dugačka granica koju je vrlo teško kontrolirati, a ako stavite žicu bez nadzora granice praktički niste napravili ništa. Vrlo brzo će žica biti probijena i migranti će naći put kroz nju. Tako da je to samo bacanje novaca i gubitak vremena koje će se potrošiti na postavljanje“, zaključuje Ogorec.
Iako oko korištenja vojske u sprečavanju ilegalnih ulazaka u zemlju postoje otvorena pitanja, Ogorec zagovara tu opciju:
„Mislim da bi u ovom slučaju angažman vojske koji je nužan da bi pomogao policiji u tom segmentu bio daleko učinkovitiji, i da bi to za nas moglo biti rješenje problema.“
Zamjerke na korištenje vojske su dvojake – dok neki analitičari upozoravaju na to da vojsku treba za takve postupke prvo obučiti i opremiti, civilni sektor upozorava na dvojbenu ustavnost korištenja vojske u čuvanju granice.
„Mi smo zatražili ocjenu ustavnosti nedavnih izmjena Zakona o obrani i Zakona o nadzoru državne granice, međutim do danas od Ustavnog suda nismo dobili nikakav odgovor. Nadamo se da će oni što prije reagirati i razmotriti jesu li izmjene tih zakona u skladu s Ustavom Republike Hrvatske“, kaže Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).
CMS osuđuje postavljanje dodatnih zapreka na slovenskoj strani granice sa Hrvatskom, pozdravlja najavu hrvatskog premijera da Hrvatska neće takav slovenski potez preslikati na hrvatske granice prema nekim drugim susjedima i želi da Hrvatska i dalje zadrži takav stav.
Na naš upit o situaciji sa migrantima, Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je kako je podiglo razinu pripravnosti na granicama, pogotovo na onoj "zelenoj". Kako kažu, "povećali smo broj ljudi na najugroženijim dijelovima granice i potpuno smo zatvorili granicu za sve ilegalne prolaske. Stanje je stabilno, a broj nezakonitih prelazaka granice je u padu. Od početka 2016. godine do danas, temeljem Dublinske konvencije, ukupno su četiri migranta vraćena iz Republike Slovenije. U prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite, na dan 19. listopada ove godine, smješteno je 619 osoba (532 u Prihvatilištu za tražitelje azila Porin u Zagrebu i 87 u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini."
Facebook Forum