U nedostatku europskog dogovora o izbjeglicama, Hrvatska mora biti sposobna pomoći sama sebi, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Neki mediji špekuliraju o žici na granici, drugi o vojsci. Sugovornici RSE upozoravaju da Hrvatska osim verbalno ništa ne radi da bi se spremila za moguću izbjegličku krizu, a da je u svemu ključna – provedba dogovora o readmisiji.
Jedan hrvatski dnevni list citira anonimni visoki izvor u tehničkoj Vladi koji tvrdi da je postavljanje žičane ograde na granici prema Srbiji i Bosni i Hercegoini jedini način da se izbjegne da Hrvatska postane hot-spot za izbjeglice.
I neimenovani visoki izvor iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) odbija mogućnost da Hrvatska postane hot-spot, poziva eksperte da kažu što treba napraviti, i sugerira da ih politika posluša, pa makar se radilo o postavljanju žice ili izvođenju vojske na granice.
Bilo bi dobro da se na razini Europe postigne dogovor, ali do tada moramo biti sposobni pomoći sami sebi, poručila je i Grabar Kitarović.
Sigurnosni ekspert Igor Tabak u izjavi za RSE podsjeća da je Srbija pred koji dan izvijestila da su njihovi kapaciteti za smještaj izbjeglica – popunjeni.
"Ako se ništa ne promijeni, bilo bi za očekivati da se to lagano počne prelijevati dalje, ili da Srbija jednostavno prestane primati izbjeglice, a očito je da sve te granice do Srbije – cure!", ocjenjuje Tabak.
Nešto pesimističniji scenarij u slučaju da Srbija popuni svoje kapacitete za smještaj izbjeglica ima u izjavi za RSE Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih spolova, koji se vrlo uspješno nosio s izbjegličkom krizom.
"Dogodit će se isto kao što se dogodilo i zadnji puta, a to je da će ih organizirano i bez ikakve kontrole upućivati prema Europskoj uniji. Ako nema prolaza dalje za njih prema Sloveniji i Mađarskoj, onda smo u situaciji da se reskira da ozbiljan broj ljudi treba biti zbrinut u Hrvatskoj i čekati relokaciju", konstatira Ostojić.
Tabak upozorava da se Hrvatska – usprkos zvučnim najavama – nije pripremila za njihovu realizaciju – žica nije nabavljena, vojska nije obučena niti je za nju nabavljena potrebna oprema.
"Ta naša opcija – ograda ili vojska je: ograda koje nema i vojska koju nismo pripremili. To je tipična hrvatska situacija gdje se puno priča, ali se zapravo malo radi", upozorava Igor Tabak.
Za Hrvatsku, BiH i Srbiju ključna je readmisija, odlučan je Ostojić.
"A to znači, ukoliko se izbjeglice pojavljuju u Hrvatskoj iz Bosne i Hercegovine ili Srbije, tu mora biti dogovorena europska politika da se one vraćaju nazad u zemlju Europske unije iz koje su stigli, da se tamo rješava pitanje azila, i da se problem onda putem solidarne relokacije rješava u ostatku Europske unije", kaže Ranko Ostojić.
To, međutim, znači i bolju kontrolu granice sa Srbijom i BiH, jer posljednja dva slučaja da su ilegalni migranti zaustavljen tek u Klinča Selu i Matuljima govori da je ta kontrola nedostatna, riječi su Ostojića.
I Ranko Ostojić i Igor Tabak negativno ocjenjuju nedavno doneseni zakon koji omogućuje vojsci da pomaže policiji u postupanju sa izbjeglicama na granici. Ostojić sugerira da se umjesto vojske radije koristi pričuvna policija, koja je već obučena, a poznaje i teren.
Prema njegovoj ocjeni, tri su prioriteti koja bi osposobili Europu da se nosi sa izbjegličkom krizom – sporazum s Turskom, jedinstvena strategija i uspostava europskog visokog povjerenika za izbjeglice koji bi na raspolaganju imao i novac kojim bi mogao intervenirati u izbjegličkim centrima u Turskoj, Jordanu, Libanonu i na sjeveru Afrike.
Facebook Forum