Kako građani Crne Gore reaguju na obećanja političkih stranka, da li na izborima podržavaju partijske programe ili ličnosti, zašto građani ne kažnjavaju političke subjekte koji ne realizuju obećanja i od čega generalno zavisi podrška na izborima? To su bile teme o kojima su debatovali političari i predstavnici nevladinih organizacija u Podgorici.
Izborne političke procese u Crnoj Gori karakterišu negativne političke kampanje u odnosu na političke protivnike, nizak nivo političke kulture, nejasni prateći zakoni, kadrovski i organizacioni nedostaci političkih subjekata, izostanak strategije dugoročnog djelovanja.
To je između ostalog rečeno na panel diskusiji u organizaciji Centra za građansko obrazovanje čija je direktorica Daliborka Uljarević ovako ocjenila izborni ambijent:
“Istovremeno se otvaraju ključna pregovaračka poglavlja i žučno brane identitetski stavovi. Ide se do personalnog poistovjećivanja sa državom do nepriznavanja simbola. A sve to pozivajući se na demokratske i građanske principe. Razvoj kulture političkog pamćenja kao i sama politička ponuda političkih subjekata sporo napreduju.“
U Crnoj Gori se gotovo svake godine održavaju izborni procesi, tako su prije dvije godine održani parlamentarni, prošle godine predsjednički, ove godine se održavaju lokalni izbori, a svi ti izbori se održavaju u instituticionalnoj i pravnoj konfuziji, ocjenio je Vlado Dedović iz Centra za monitoring. Zakoni su ili neprimjenjivi, ili neadekvatni, zbog čega se ne može govoriti ni o pragramima političkih partija kao opredjeljujućem faktoru za građane, kaže Dedović.
“Pravna nesigurnost je proizvedena prije svega jednom rošomonijadom pravnih akata, odnosno zakona koji regulišu izborno zakonodavstvo a da nijedan ne odgovara zaista problemima i potrebama današnjeg ambijenta u Crnoj Gori. Jako je malo održivih zakonskih rješenja, jako je malo zakona koji godinama žive u praksi provođenja izbora u Crnoj Gori. Do onog trenutka kada se u Crnoj Gori uspostavi jedan efikasan sistem izbornog zakonodavstva koji neće biti koncipiran kalemljenjem na postojeći izborni sistem, mi ćemo imati jako puno problema u provođenju izbora“, upozorava Dedović.
Političke frustracija
Iako je Crna Gora na dobrom putu da postane normalna zemlja sa stanovišta demokratskih procedura i smjenjivosti vlasti, situacija je takva da postoje određene političke frustracije rekao je politički analitičar i profesor iz Beograda Zoran Stojiljković. On je naveo da se radi o izbornoj dominaciji jedne stranke i činjenicu da su gotovo sve stranke socijaldemokratske, a da političke programe stranaka niko ne čita:
“Niti se vi toga ozbiljno držitete, niti građani Crne Gore to nešto naročito čitaju, niti veruju u to što piše. I taj stereotip onda sve dozvoljava, a u Crnoj Gori on je još problematičniji zato što u Crnoj Gori, osim NOVE gospodina Mandića i manjinskih stranaka, svi su socijaldemokrate. Zemlja u kojoj se politika menja perifernim zaokretima u dominantnoj stranci postane dosadan toj stranci i njenim simpatizerima a frustrirajuće deluje na opoziciju i njene sledbenike jer se širi neka vrsta političkog mazohizma, depresije u kojem vi za koga god da glasate verujete da će na kraju pobediti DPS“, ocenjuje Stojiljković.
Vezano za izborne pobjede DPS-a složio se funkcioner ove partije Predrag Sekulić:
“Kada pravite ankete i pitate građane čak i oni koji ne glasaju za DPS smatraju da ćemo mi biti pobjednici na narednim izborima. U svakom slučaju, ako ozbiljno želite da se bavite politikom i ako želite da dugo trajete na političkoj sceni čini mi se da nemate pravo da obmanjujete građane ni u jednom dijelu“, konstatuje Sekulić.
Na drugoj strani Dritan Abazović iz Pozitivne je vjerovanje građana u pobjede DPS-a ocjenio negativnim po društvo:
“Ovo je dobro kolega Sekulić rekao da i ljudi koji ne glasaju DPS misle da će da pobijedi DPS. Ja mislim da to nije za pohvalu, bez obzira iz koje stranke dolazilo. To je osjećaj inferiornosti, odnosno nemoći građana da svojim aktom i pravom korišćenja biračkog prava nešto promijeni. Mislim da je generalni problem nedostatak političke kulture i da je naš slučaj najbliži onom modelu podaničke političke kulture“, navodi Abazović.
Obećanja političkih partija su u velikoj mjeri nerealizovana. Lider opozicionog Demokratskog fronta Miodrag Lekić je ukazao da nijedna od mnogobrojnih afera nisu rasvjetljene, a ovako je objasnio zašto nisu realizovana obećanja koalicije koju on predvodi:
“Moram da kažem da nijesmo imali mogućnost da realizujemo ovaj program. Jednostavno nijesmo imali vlast kao mehanizam da se nešto realizuje.“
Izborne političke procese u Crnoj Gori karakterišu negativne političke kampanje u odnosu na političke protivnike, nizak nivo političke kulture, nejasni prateći zakoni, kadrovski i organizacioni nedostaci političkih subjekata, izostanak strategije dugoročnog djelovanja.
To je između ostalog rečeno na panel diskusiji u organizaciji Centra za građansko obrazovanje čija je direktorica Daliborka Uljarević ovako ocjenila izborni ambijent:
“Istovremeno se otvaraju ključna pregovaračka poglavlja i žučno brane identitetski stavovi. Ide se do personalnog poistovjećivanja sa državom do nepriznavanja simbola. A sve to pozivajući se na demokratske i građanske principe. Razvoj kulture političkog pamćenja kao i sama politička ponuda političkih subjekata sporo napreduju.“
U Crnoj Gori se gotovo svake godine održavaju izborni procesi, tako su prije dvije godine održani parlamentarni, prošle godine predsjednički, ove godine se održavaju lokalni izbori, a svi ti izbori se održavaju u instituticionalnoj i pravnoj konfuziji, ocjenio je Vlado Dedović iz Centra za monitoring. Zakoni su ili neprimjenjivi, ili neadekvatni, zbog čega se ne može govoriti ni o pragramima političkih partija kao opredjeljujućem faktoru za građane, kaže Dedović.
“Pravna nesigurnost je proizvedena prije svega jednom rošomonijadom pravnih akata, odnosno zakona koji regulišu izborno zakonodavstvo a da nijedan ne odgovara zaista problemima i potrebama današnjeg ambijenta u Crnoj Gori. Jako je malo održivih zakonskih rješenja, jako je malo zakona koji godinama žive u praksi provođenja izbora u Crnoj Gori. Do onog trenutka kada se u Crnoj Gori uspostavi jedan efikasan sistem izbornog zakonodavstva koji neće biti koncipiran kalemljenjem na postojeći izborni sistem, mi ćemo imati jako puno problema u provođenju izbora“, upozorava Dedović.
Političke frustracija
Iako je Crna Gora na dobrom putu da postane normalna zemlja sa stanovišta demokratskih procedura i smjenjivosti vlasti, situacija je takva da postoje određene političke frustracije rekao je politički analitičar i profesor iz Beograda Zoran Stojiljković. On je naveo da se radi o izbornoj dominaciji jedne stranke i činjenicu da su gotovo sve stranke socijaldemokratske, a da političke programe stranaka niko ne čita:
“Niti se vi toga ozbiljno držitete, niti građani Crne Gore to nešto naročito čitaju, niti veruju u to što piše. I taj stereotip onda sve dozvoljava, a u Crnoj Gori on je još problematičniji zato što u Crnoj Gori, osim NOVE gospodina Mandića i manjinskih stranaka, svi su socijaldemokrate. Zemlja u kojoj se politika menja perifernim zaokretima u dominantnoj stranci postane dosadan toj stranci i njenim simpatizerima a frustrirajuće deluje na opoziciju i njene sledbenike jer se širi neka vrsta političkog mazohizma, depresije u kojem vi za koga god da glasate verujete da će na kraju pobediti DPS“, ocenjuje Stojiljković.
Vezano za izborne pobjede DPS-a složio se funkcioner ove partije Predrag Sekulić:
“Kada pravite ankete i pitate građane čak i oni koji ne glasaju za DPS smatraju da ćemo mi biti pobjednici na narednim izborima. U svakom slučaju, ako ozbiljno želite da se bavite politikom i ako želite da dugo trajete na političkoj sceni čini mi se da nemate pravo da obmanjujete građane ni u jednom dijelu“, konstatuje Sekulić.
Na drugoj strani Dritan Abazović iz Pozitivne je vjerovanje građana u pobjede DPS-a ocjenio negativnim po društvo:
“Ovo je dobro kolega Sekulić rekao da i ljudi koji ne glasaju DPS misle da će da pobijedi DPS. Ja mislim da to nije za pohvalu, bez obzira iz koje stranke dolazilo. To je osjećaj inferiornosti, odnosno nemoći građana da svojim aktom i pravom korišćenja biračkog prava nešto promijeni. Mislim da je generalni problem nedostatak političke kulture i da je naš slučaj najbliži onom modelu podaničke političke kulture“, navodi Abazović.
Obećanja političkih partija su u velikoj mjeri nerealizovana. Lider opozicionog Demokratskog fronta Miodrag Lekić je ukazao da nijedna od mnogobrojnih afera nisu rasvjetljene, a ovako je objasnio zašto nisu realizovana obećanja koalicije koju on predvodi:
“Moram da kažem da nijesmo imali mogućnost da realizujemo ovaj program. Jednostavno nijesmo imali vlast kao mehanizam da se nešto realizuje.“
