Pred popis stanovništva, stanova i domaćinstava u BiH, koji počinje u utorak 1. oktobra, činjenica sa kojojom se svi slažu je da će njegovi rezultati otkriti bitno drugačiju Bosnu i Hercegovinu u odnosu na 1991. godinu, kada je bilo posljednje “prebrojavanje”. U brojnim kampanjama i porukama iz političkih ali vjerskih krugova, od etničkog izjašnjavanja se pokušava napraviti ključno pitanje popisa, dok podaci koji bi bili dragocjeni za razvojne planove ostaju po strani.
Sve što je bliži popisa, sve su jači kampanja i pritisak na građane kako će se nacionalno izjasniti.
Profesor sarajevskog Univerziteta Dubravko Lovrenovć kaže da u sjeni brige o tome kojih će konstitutivnih „biti više“, ostaju drugi, ključni podaci o državi BiH:
„Ono što je za očekivati i što će se primarno pokazati je prebrojavanje nacionalnih, etničkih i vjerskih krvnih zrnaca. Ono što će stajati u pozadini tog popisa, kao što su npr. starosna ili obrazovna struktura stanovništva, što je po meni daleko važnije negoli ovo o čemu sam maloprije govorio, su podaci, i slični njima, koji će dati pravu, odnosno realnu sliku bh. društva kako ono izgleda danas, a nije ni slično onomu iz 1991., kada je obavljen posljednji popis“, kaže Lovrenović.
Analitičar Adnan Huskić ističe da će rezultati popisa svakako pokazati da BiH ima mnogo manje multietničkih sredina, da je nekadašnja „leopardova koža“ zauvijek „otišla na bubanj“:
„Jedina stvar oko koje se manje-više i stručnjaci i javnost slažu jeste da će se BiH pokazati kao etnički homogenija, da će etničke skupine živjeti na prilično homogenim područjima, tačnije - da ona raznolikost koju je BiH posjedovala prije rata, i na koju je bila izrazito ponosna, vjerovatno više neće biti prisutna. Ostala pitanja koja se tiču svih tih socioekonomskih i demografskih parametara su pitanja o kojima je u ovom momentu zaista teško govoriti - dakle, koliko ljudi i na koji način obrazovanih imamo, koliko zemlje ti ljudi posjeduju, koliko se zemlje obrađuje, u kakvim kućama živimo... Sve su to pitanja na koja popis i primarno treba da odgovori jer su to pitanja na osnovu kojih će se dalje planirati razvoj“, navodi Huskić.
Raspetljavanje nacionalnog tronošca
Građanima zabrinutim za svakodnevno preživljavanje ponovo je bitno u koju će se nacionalnu grupu svrstati, zahvaljujući, prije svega, agresivnim kampanjama iz različitih krugova.
"Nije važno da li ću imati sredstva za život, nije važno da li ću biti obrazovan - važno je da se pokažem da pripadam toj naciji, toj grupi. Oni bi se vjerovatno svi izjasnili i bez te vrste pritiska, jer mislim da su već dovoljno upili tog identiteta i da je ovo potpuno jedna nepotrebna vrsta pritiska“, ocjenjuje Ivan Šijaković, profesor iz Banje Luke.
Da li će rezultati popisa imati značaja za ustavno-pravne debate u zemlji, odnosno za aktuelnu situaciju, može li se npr.„raspetljati“ troetnički nacionalni tronožac, pita se Adnan Huskić:
„Kakvog konkretnog efekta će imati na ustavnu debatu ili debatu oko ustroja ove države ukoliko se pokaže nekoliko novih demografskih momenata, kao što bi, recimo, bila pojava jedne grupe koja ne spada u tri konstitutivna naroda, a koja u smislu procenata prelazi ili je brojčano jača od jedne skupina? Ili, recimo, šta će se desiti ukoliko se pokaže da je Bošnjaka preko 50 posto? I šta u principu ovi brojevi nama govore i na koji način informišu ukupnu debatu oko ustavnih reformi u BiH?“
Podaci koje će popis pokazati trebalo bi iskoristiti za promjenu ponašanja u brojnim oblastima, kaže Dubravko Lovrenović:
„Ovih dana sam u medijima čuo jedan sjajan, a zastrašujući podatak – naime, da je po svojim vodnim potencijalima BiH jako visoko rangirana u Evropi, čak i u svijetu, što znači, s obzirom na ono što znamo o iskoristivosti naših voda, podatak koji najbolje govori da ova zemlja ne koristi svoje najbolje mogućnosti“, smatra Lovrenović.
Kako previđa Zakon o popisu, bh. građani koji danas žive širom svijeta biće popisani, ali neće ulaziti u konačan zbir ukupnog broja stanovnika. Stoga se oni, ponegdje organizovano, spremaju da doputuju u domovinu. Jedan od onih koji će uskoro na put do Bosne, Mirsad Karamehić, kaže:
„Prvenstveno bih išao iz razloga da ne budem popisan samo kao materija, već da budem popisan kao državljanin BiH.“
Građani u brojnim anketama koje se ovih dana objavljuju navode:
Sve što je bliži popisa, sve su jači kampanja i pritisak na građane kako će se nacionalno izjasniti.
Profesor sarajevskog Univerziteta Dubravko Lovrenovć kaže da u sjeni brige o tome kojih će konstitutivnih „biti više“, ostaju drugi, ključni podaci o državi BiH:
„Ono što je za očekivati i što će se primarno pokazati je prebrojavanje nacionalnih, etničkih i vjerskih krvnih zrnaca. Ono što će stajati u pozadini tog popisa, kao što su npr. starosna ili obrazovna struktura stanovništva, što je po meni daleko važnije negoli ovo o čemu sam maloprije govorio, su podaci, i slični njima, koji će dati pravu, odnosno realnu sliku bh. društva kako ono izgleda danas, a nije ni slično onomu iz 1991., kada je obavljen posljednji popis“, kaže Lovrenović.
Analitičar Adnan Huskić ističe da će rezultati popisa svakako pokazati da BiH ima mnogo manje multietničkih sredina, da je nekadašnja „leopardova koža“ zauvijek „otišla na bubanj“:
„Jedina stvar oko koje se manje-više i stručnjaci i javnost slažu jeste da će se BiH pokazati kao etnički homogenija, da će etničke skupine živjeti na prilično homogenim područjima, tačnije - da ona raznolikost koju je BiH posjedovala prije rata, i na koju je bila izrazito ponosna, vjerovatno više neće biti prisutna. Ostala pitanja koja se tiču svih tih socioekonomskih i demografskih parametara su pitanja o kojima je u ovom momentu zaista teško govoriti - dakle, koliko ljudi i na koji način obrazovanih imamo, koliko zemlje ti ljudi posjeduju, koliko se zemlje obrađuje, u kakvim kućama živimo... Sve su to pitanja na koja popis i primarno treba da odgovori jer su to pitanja na osnovu kojih će se dalje planirati razvoj“, navodi Huskić.
Raspetljavanje nacionalnog tronošca
Građanima zabrinutim za svakodnevno preživljavanje ponovo je bitno u koju će se nacionalnu grupu svrstati, zahvaljujući, prije svega, agresivnim kampanjama iz različitih krugova.
"Nije važno da li ću imati sredstva za život, nije važno da li ću biti obrazovan - važno je da se pokažem da pripadam toj naciji, toj grupi. Oni bi se vjerovatno svi izjasnili i bez te vrste pritiska, jer mislim da su već dovoljno upili tog identiteta i da je ovo potpuno jedna nepotrebna vrsta pritiska“, ocjenjuje Ivan Šijaković, profesor iz Banje Luke.
Da li će rezultati popisa imati značaja za ustavno-pravne debate u zemlji, odnosno za aktuelnu situaciju, može li se npr.„raspetljati“ troetnički nacionalni tronožac, pita se Adnan Huskić:
„Kakvog konkretnog efekta će imati na ustavnu debatu ili debatu oko ustroja ove države ukoliko se pokaže nekoliko novih demografskih momenata, kao što bi, recimo, bila pojava jedne grupe koja ne spada u tri konstitutivna naroda, a koja u smislu procenata prelazi ili je brojčano jača od jedne skupina? Ili, recimo, šta će se desiti ukoliko se pokaže da je Bošnjaka preko 50 posto? I šta u principu ovi brojevi nama govore i na koji način informišu ukupnu debatu oko ustavnih reformi u BiH?“
Podaci koje će popis pokazati trebalo bi iskoristiti za promjenu ponašanja u brojnim oblastima, kaže Dubravko Lovrenović:
„Ovih dana sam u medijima čuo jedan sjajan, a zastrašujući podatak – naime, da je po svojim vodnim potencijalima BiH jako visoko rangirana u Evropi, čak i u svijetu, što znači, s obzirom na ono što znamo o iskoristivosti naših voda, podatak koji najbolje govori da ova zemlja ne koristi svoje najbolje mogućnosti“, smatra Lovrenović.
Kako previđa Zakon o popisu, bh. građani koji danas žive širom svijeta biće popisani, ali neće ulaziti u konačan zbir ukupnog broja stanovnika. Stoga se oni, ponegdje organizovano, spremaju da doputuju u domovinu. Jedan od onih koji će uskoro na put do Bosne, Mirsad Karamehić, kaže:
„Prvenstveno bih išao iz razloga da ne budem popisan samo kao materija, već da budem popisan kao državljanin BiH.“
Građani u brojnim anketama koje se ovih dana objavljuju navode:
