U utorak, 1. oktobra, u domaćinstva širom Bosne i Hercegovine ući će popisivači kako bi nakon 22 godine evidentirali podatke o stanovništvu i domaćinstvima u državi.
Iako iz nadležnih institucija uvjeravaju da su moguće neregularnosti svedene na minimum, građani ipak strahuju od zloupotreba. U državi u kojoj je mnogo toga neregularno, veliki broj njih sumnja da će popis proteći kako treba.
Nakon više od dvije decenije od posljednjeg popisa u Bosni i Hercegovini, građani te države spremni su da popisivačima pruže potrebne informacije. Iako se o popisu u posljednje vrijeme vodilo više kampanja, utisak je da nijedna nije doprinijela tome da se strah od eventualnih zloupotreba svede na minimum.
Građani BiH, kojima se posljednjih decenija prebrojavanje krvnih zrnaca nametalo kao imperativ, uvjereni su da će problema na popisu biti:
„Kod nas se sve zloupotrebljava, pa mislim da će i rezultati popisa biti korišteni u neke političke svrhe.“
„Pošto se u svim segmentima naših života osjete neregularnosti, tako će biti i u ovom popisu.“
„Očekujem zloupotrebe - kao i u svemu drugom kod nas. Smatram da nije uopšte bitno da znamo ko je ko, nego da radimo i privređujemo i da stvaramo sebi bolju budućnost. A ko je ko, ko je šta i kolika mu je kvadratura kuhinje, nisu stvari o kojima treba trenutno da razmišljamo.“
„Očekujem da bi u smislu dijaspore moglo biti kao i kod izbora, jer su se dešavale neregularnosti oko dokumenata tih ljudi koji su ni tamo ni ovamo - da bi moglo biti zloupotrebe u tom smislu. Ne vjerujem ni da će ishod biti tačan, ni da će rezultati na koncu-konca biti realni.“
Iz nadležnih institucija uporno uvjeravaju da je mogućnost za neregularnosti tokom popisa svedena na minimum. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović podsjeća na statistički standard.
„Svaki građanin ima potpunu slobodu izjašnjavanja i popisivač mora prihvatiti bilo koji odgovor koji građanin da i nema ga pravo navoditi na bilo kakav odgovor“, ističe Milinović.
A direktorica Zavoda za statistiku Republike Srpske Radmila Čičković ipak dodaje:
„Nigdje u svijetu popis nije savršen - tako su nas učili i tako je sigurno, ali mi se nadamo i vjerujemo da sa svim pripremljenim metodološkim materijalima, uputstvima i instrukcijama koje smo uputili na teren da ćemo prevazilaziti sve što treba prevazići.“
Sankcije za zloupotrebe
Zdenko Milinović pojašnjava šta ukoliko se primijeti da neki popisivač zloupotrebljava svoju obavezu:
„Svaki popisivač potpisao je prije popisa izjavu o povjerljivosti i da će poštivati zakonske odredbe, a ovo je regulirano zakonom, tako da će onda snositi sankcije.“
Iako su građani skeptični kada je riječ o regularnosti popisa, ipak su spremni da zloupotrebe prijave:
„Ako bih primijetila, mislim da bih prijavila nekoj komisiji koja to prati.“
„Napravila bih prijavu u slučaju da ne bi upisao moje podatke, odnosno moje opredjeljenje.“
„Vjerovatno da bih prijavila.“
„Vjerovatno trebamo staviti svoj potpis, a ja ga ne bih stavila ne nešto za šta smatram da nije istina.“
„Nemam ja za to vremena.“
Nevladin sektor takođe je uzeo aktivno učešće u informisanju o popisu. Početkom septembra, Udruženje građana „Zašto ne“ postavilo je stranicu popismonitor.ba, a paralelno s tim u oko 30 gradova BiH provođene su ulične akcije. Dva su osnovna cilja tih aktivnosti: informisanje građana i upoznavanje sa mogućnostima da se prijave neregularnosti tokom popisa.
Iako su u medijima već mjesecima u centru pažnje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i jeziku, u Udruženju „Zašto ne“ kažu da su dobili najviše tehničkih pitanja u vezi sa popisom. Ipak, medijsko spinovanje dalo je svoje rezultate.
„Građani su, recimo, pitali gdje se glasa na ovoj popisnici. Znači stvorena je atmosfera da se ovaj popis odvija kao izbori i koliko god im se objašnjavalo da se tu ne traži njihov glas nego izjašnjavanje, građani i dalje misle da se glasa“, kaže urednik informativnih portala Udruženja građana „Zašto ne“ Dalio Sijah.
Iako iz nadležnih institucija uvjeravaju da su moguće neregularnosti svedene na minimum, građani ipak strahuju od zloupotreba. U državi u kojoj je mnogo toga neregularno, veliki broj njih sumnja da će popis proteći kako treba.
Nakon više od dvije decenije od posljednjeg popisa u Bosni i Hercegovini, građani te države spremni su da popisivačima pruže potrebne informacije. Iako se o popisu u posljednje vrijeme vodilo više kampanja, utisak je da nijedna nije doprinijela tome da se strah od eventualnih zloupotreba svede na minimum.
Građani BiH, kojima se posljednjih decenija prebrojavanje krvnih zrnaca nametalo kao imperativ, uvjereni su da će problema na popisu biti:
„Kod nas se sve zloupotrebljava, pa mislim da će i rezultati popisa biti korišteni u neke političke svrhe.“
„Pošto se u svim segmentima naših života osjete neregularnosti, tako će biti i u ovom popisu.“
„Očekujem zloupotrebe - kao i u svemu drugom kod nas. Smatram da nije uopšte bitno da znamo ko je ko, nego da radimo i privređujemo i da stvaramo sebi bolju budućnost. A ko je ko, ko je šta i kolika mu je kvadratura kuhinje, nisu stvari o kojima treba trenutno da razmišljamo.“
„Očekujem da bi u smislu dijaspore moglo biti kao i kod izbora, jer su se dešavale neregularnosti oko dokumenata tih ljudi koji su ni tamo ni ovamo - da bi moglo biti zloupotrebe u tom smislu. Ne vjerujem ni da će ishod biti tačan, ni da će rezultati na koncu-konca biti realni.“
Iz nadležnih institucija uporno uvjeravaju da je mogućnost za neregularnosti tokom popisa svedena na minimum. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović podsjeća na statistički standard.
„Svaki građanin ima potpunu slobodu izjašnjavanja i popisivač mora prihvatiti bilo koji odgovor koji građanin da i nema ga pravo navoditi na bilo kakav odgovor“, ističe Milinović.
A direktorica Zavoda za statistiku Republike Srpske Radmila Čičković ipak dodaje:
„Nigdje u svijetu popis nije savršen - tako su nas učili i tako je sigurno, ali mi se nadamo i vjerujemo da sa svim pripremljenim metodološkim materijalima, uputstvima i instrukcijama koje smo uputili na teren da ćemo prevazilaziti sve što treba prevazići.“
Sankcije za zloupotrebe
Zdenko Milinović pojašnjava šta ukoliko se primijeti da neki popisivač zloupotrebljava svoju obavezu:
„Svaki popisivač potpisao je prije popisa izjavu o povjerljivosti i da će poštivati zakonske odredbe, a ovo je regulirano zakonom, tako da će onda snositi sankcije.“
Iako su građani skeptični kada je riječ o regularnosti popisa, ipak su spremni da zloupotrebe prijave:
„Ako bih primijetila, mislim da bih prijavila nekoj komisiji koja to prati.“
„Napravila bih prijavu u slučaju da ne bi upisao moje podatke, odnosno moje opredjeljenje.“
„Vjerovatno da bih prijavila.“
„Vjerovatno trebamo staviti svoj potpis, a ja ga ne bih stavila ne nešto za šta smatram da nije istina.“
„Nemam ja za to vremena.“
Nevladin sektor takođe je uzeo aktivno učešće u informisanju o popisu. Početkom septembra, Udruženje građana „Zašto ne“ postavilo je stranicu popismonitor.ba, a paralelno s tim u oko 30 gradova BiH provođene su ulične akcije. Dva su osnovna cilja tih aktivnosti: informisanje građana i upoznavanje sa mogućnostima da se prijave neregularnosti tokom popisa.
Iako su u medijima već mjesecima u centru pažnje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i jeziku, u Udruženju „Zašto ne“ kažu da su dobili najviše tehničkih pitanja u vezi sa popisom. Ipak, medijsko spinovanje dalo je svoje rezultate.
„Građani su, recimo, pitali gdje se glasa na ovoj popisnici. Znači stvorena je atmosfera da se ovaj popis odvija kao izbori i koliko god im se objašnjavalo da se tu ne traži njihov glas nego izjašnjavanje, građani i dalje misle da se glasa“, kaže urednik informativnih portala Udruženja građana „Zašto ne“ Dalio Sijah.
