Nakon 22 godine, konačno će u BiH biti obavljen popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Start je 1. oktobra u 9 sati ujutro, a završetak 15. oktobra u 21 sat. Podaci se uzimaju prema stanju na dan 30. septembar u ponoć, što se stručno smatra referentnim datumom ovog značajnog posla. Moto popisa, kojeg su pratila brojna politička uplitanja, je, “Moj korak u budućnost”.
Još sedam dana do popisa domaćinstava i stanova u BiH - odbrojava web stranica Agencije za statistiku, koja koordinira ovaj značaja posao u zemlji, koja je još uvijek bez osnovnog podatka - koliko stanovnika ima, ali i brojnih drugih kao temelja za razvojne, socijalne, infrasktrukturne i druge projekte, kaže Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
„Osnovni cilj popisa je da se dobije broj stanovnika u BiH po svim razinama, teritorijalni raspored, znači da dobijemo određene karakteristike o stanovništvu – demografske, migracione, obrazovne, ekonomske, da dobijemo podatke o kućanstvima, obiteljima. Mi sada nemamo nikakva saznanja o stambenom fondu u BiH. Nema pristupa EU bez tih podataka“, kaže Milinović.
Popis će se vršiti na osnovu klasične metode intervjua, što znači da popisivači dolaze u svaki stan i ispunjavaju upitnik na osnovu izjave koju dobiju od pojedinca. Podaci će biti korišteni isključivo u statističke svrhe, naglašava Nora Selimović, glavni metodolog Agencije za statistiku.
„Nama u statistici nisu bitna ni imena ni prezimena. Na instruktažama smo obučavali i učili popisivače da moraju sve podatke koje su prikupili da čuvaju kao službenu tajnu. Nakon popisa predviđena je i tzv. postpopisna anketa, ili kontrolni popis. Imamo 142 opštine i ne zna se koje opštine mogu doći u kontrolu“, navodi Selimović.
Popisivači ni na koji način ne smiju uticati na izjašnjavanje građana, posebno kod odgovora na pitanje o državljanstvu, etničkoj pripadnosti, vjeri i maternjem jeziku. Osim preuzetih odrednica iz Ustava BiH o konstitutivnim narodima i o službenim jezicima (bosanski, hrvatski i srpski), građani mogu slobodno izraziti svoju volju, kaže Selimović, dodajući ključnu instrukciju koju imaju popisivači.
„Popisivač neće čitati ponuđene modalitete. Njegov je zadatak samo da postavi pitanje. Obaveza je da upiše tačno onakav odgovor kako ispitivana osoba izjasni, što znači da osoba može da se izjasni ili ne želi da se izjasni. To može biti i nešto nepoznato, može osoba reći da je ili Marsovac ili Eskim, znači bilo što da ona kaže dužnost popisivača je da to upiše bez bilo kakvog komentarisanja. Za sve ono što kaže, ima mogućnost da se upiše u kućice taj odgovor“, ističe Selimović.
Do Zakona o popisu stanovništva došlo se teško i prijedlog nije dobio podršku u skupštinskom sazivu 2006-2010. godina. Krajem 2011. polička “šestorka” je postigla dogovor bez mnogo detalja u javnosti. Iz Zakona, usvojenog 2012, izbrisan je član 48. koji je predviđao da se rezultati o etničkoj strukturi popisa iz 1991. primjenjuju sve do potpune primjene Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Tako je popis, kao primarno uvid u socioekonomsku sliku države, postao političko pitanje, kaže sociolog Jusuf Žiga, navodeći da su građani izloženi brojnim manipulacijama:
„Time se, nažalost, ne služe samo političari, nego vrlo često za tim posegnu i kvazi analitičari, pa nerijetko i vjerski lideri. Ja smatram da će se nakon ovoga popisa znatno suziti prostor za manipuliranja na etnonacionalnom ili nacionalističkome principu jer će onda svako od tih ljudi koji su skloni takvim izjavama i manipuliranjima biti veoma stiješnjeni - jer onda će biti baš teško braniti npr. izjava - takvih ste se mogli naslušati - kako u Sarajevu od nekadašnjih 150.000 Srba ima još samo 3.000, ili ovih više nema tu i tu, Bošnjaka, Hrvata, ili ih ima, pa se onda prejudicira ili preuveličava brojka kad je to konjukturno, ili se drastično smanjuje opet kad to nekome za nešto treba.“
Ništa se ne daje niti oduzima
Najbrojnija uputstva kako se nacionalno izjasniti upućivana su Bošnjacima. Ovaj popis upravo je za njih najvažnije pitanje u proteklih 100 godina, izjavio je Sejfudin Tokić, koordinator Koalicije nevladinih organizacija ''Bitno je biti Bošnjak''.
„Prvi put Bošnjaci će se moći izjasniti da su Bošnjaci, da govore bosanski jezik. Ovo je historijski popis sa aspekta svega onoga što se dešavalo u dosadašnjem toku historije, od austrougarskog perioda kada su bili prinuđeni da se izjašnjavaju kao Muhamedanci, zatim u periodu Kraljevine SHS kada de facto nije prihvaćen nacionalni identitet Bošnjaka, u komunističkoj Jugoslaviji kada su Bošnjaci bili u prvom periodu bili prisiljeni da se izjašnjavaju ili kao Srbi ili kao Hrvati islamske vjeroispovijesti. S tog je aspekta ovo historijski popis“, kaže Tokić.
Takođe, instrukcije o nacionalnom izjašnjavanju dobijaju i Hrvati i Srbi u BiH, ali i državljani koji godinama žive izvan svoje zemlje. Oni će na popisna pitanja odgovarati putem formulara sa web stranice, što neće ulaziti u konačan broj stanovnika BiH.
Već su popisani u zemljama u kojim žive, tako da nema potrebe da dolaze u domovinu, što se njima u posljednje vrijeme preporučuje, kaže Nora Selimović.
„Ja sam čula također da ima informacija da se njima kaže da će im ukoliko ne dođu biti oduzeta imovina, da neće imati pravo da glasaju. Apsolutno to nema nikakve veze sa popisom, jer popis je, prije svega, statističko istraživanje, popis nikome ništa niti daje, niti oduzima. Svi ti stanovi, sve te kuće koje budu tu, one će biti popisane kao prazne kuće, da se povremeno koriste, a uopšte nije bitno ko je vlasnik toga, niti će neko nekome nešto uzimati ili priznavati.“
Troškovi popisa iznosiće preko 46 miliona KM. Na popisu stanovništva, osim zaposlenih u statističkim institucijama BiH, radiće skoro skoro 22.500 ljudi, od kojih su najbrojniji popisivači - njih oko 19.000. Preliminarni rezultati biće objavljeni u roku od 90 dana.
Na posljednjem popisu u okviru bivše Jugoslavije, 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika, od kojih je Muslimana - danas Bošnjaka bilo 43,47, Srba 31,21 %, Hrvata 17,38, Jugoslovena 5,54 %.
Još sedam dana do popisa domaćinstava i stanova u BiH - odbrojava web stranica Agencije za statistiku, koja koordinira ovaj značaja posao u zemlji, koja je još uvijek bez osnovnog podatka - koliko stanovnika ima, ali i brojnih drugih kao temelja za razvojne, socijalne, infrasktrukturne i druge projekte, kaže Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
„Osnovni cilj popisa je da se dobije broj stanovnika u BiH po svim razinama, teritorijalni raspored, znači da dobijemo određene karakteristike o stanovništvu – demografske, migracione, obrazovne, ekonomske, da dobijemo podatke o kućanstvima, obiteljima. Mi sada nemamo nikakva saznanja o stambenom fondu u BiH. Nema pristupa EU bez tih podataka“, kaže Milinović.
Popis će se vršiti na osnovu klasične metode intervjua, što znači da popisivači dolaze u svaki stan i ispunjavaju upitnik na osnovu izjave koju dobiju od pojedinca. Podaci će biti korišteni isključivo u statističke svrhe, naglašava Nora Selimović, glavni metodolog Agencije za statistiku.
„Nama u statistici nisu bitna ni imena ni prezimena. Na instruktažama smo obučavali i učili popisivače da moraju sve podatke koje su prikupili da čuvaju kao službenu tajnu. Nakon popisa predviđena je i tzv. postpopisna anketa, ili kontrolni popis. Imamo 142 opštine i ne zna se koje opštine mogu doći u kontrolu“, navodi Selimović.
Popisivači ni na koji način ne smiju uticati na izjašnjavanje građana, posebno kod odgovora na pitanje o državljanstvu, etničkoj pripadnosti, vjeri i maternjem jeziku. Osim preuzetih odrednica iz Ustava BiH o konstitutivnim narodima i o službenim jezicima (bosanski, hrvatski i srpski), građani mogu slobodno izraziti svoju volju, kaže Selimović, dodajući ključnu instrukciju koju imaju popisivači.
„Popisivač neće čitati ponuđene modalitete. Njegov je zadatak samo da postavi pitanje. Obaveza je da upiše tačno onakav odgovor kako ispitivana osoba izjasni, što znači da osoba može da se izjasni ili ne želi da se izjasni. To može biti i nešto nepoznato, može osoba reći da je ili Marsovac ili Eskim, znači bilo što da ona kaže dužnost popisivača je da to upiše bez bilo kakvog komentarisanja. Za sve ono što kaže, ima mogućnost da se upiše u kućice taj odgovor“, ističe Selimović.
Do Zakona o popisu stanovništva došlo se teško i prijedlog nije dobio podršku u skupštinskom sazivu 2006-2010. godina. Krajem 2011. polička “šestorka” je postigla dogovor bez mnogo detalja u javnosti. Iz Zakona, usvojenog 2012, izbrisan je član 48. koji je predviđao da se rezultati o etničkoj strukturi popisa iz 1991. primjenjuju sve do potpune primjene Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Tako je popis, kao primarno uvid u socioekonomsku sliku države, postao političko pitanje, kaže sociolog Jusuf Žiga, navodeći da su građani izloženi brojnim manipulacijama:
„Time se, nažalost, ne služe samo političari, nego vrlo često za tim posegnu i kvazi analitičari, pa nerijetko i vjerski lideri. Ja smatram da će se nakon ovoga popisa znatno suziti prostor za manipuliranja na etnonacionalnom ili nacionalističkome principu jer će onda svako od tih ljudi koji su skloni takvim izjavama i manipuliranjima biti veoma stiješnjeni - jer onda će biti baš teško braniti npr. izjava - takvih ste se mogli naslušati - kako u Sarajevu od nekadašnjih 150.000 Srba ima još samo 3.000, ili ovih više nema tu i tu, Bošnjaka, Hrvata, ili ih ima, pa se onda prejudicira ili preuveličava brojka kad je to konjukturno, ili se drastično smanjuje opet kad to nekome za nešto treba.“
Ništa se ne daje niti oduzima
Najbrojnija uputstva kako se nacionalno izjasniti upućivana su Bošnjacima. Ovaj popis upravo je za njih najvažnije pitanje u proteklih 100 godina, izjavio je Sejfudin Tokić, koordinator Koalicije nevladinih organizacija ''Bitno je biti Bošnjak''.
„Prvi put Bošnjaci će se moći izjasniti da su Bošnjaci, da govore bosanski jezik. Ovo je historijski popis sa aspekta svega onoga što se dešavalo u dosadašnjem toku historije, od austrougarskog perioda kada su bili prinuđeni da se izjašnjavaju kao Muhamedanci, zatim u periodu Kraljevine SHS kada de facto nije prihvaćen nacionalni identitet Bošnjaka, u komunističkoj Jugoslaviji kada su Bošnjaci bili u prvom periodu bili prisiljeni da se izjašnjavaju ili kao Srbi ili kao Hrvati islamske vjeroispovijesti. S tog je aspekta ovo historijski popis“, kaže Tokić.
Takođe, instrukcije o nacionalnom izjašnjavanju dobijaju i Hrvati i Srbi u BiH, ali i državljani koji godinama žive izvan svoje zemlje. Oni će na popisna pitanja odgovarati putem formulara sa web stranice, što neće ulaziti u konačan broj stanovnika BiH.
Već su popisani u zemljama u kojim žive, tako da nema potrebe da dolaze u domovinu, što se njima u posljednje vrijeme preporučuje, kaže Nora Selimović.
„Ja sam čula također da ima informacija da se njima kaže da će im ukoliko ne dođu biti oduzeta imovina, da neće imati pravo da glasaju. Apsolutno to nema nikakve veze sa popisom, jer popis je, prije svega, statističko istraživanje, popis nikome ništa niti daje, niti oduzima. Svi ti stanovi, sve te kuće koje budu tu, one će biti popisane kao prazne kuće, da se povremeno koriste, a uopšte nije bitno ko je vlasnik toga, niti će neko nekome nešto uzimati ili priznavati.“
Troškovi popisa iznosiće preko 46 miliona KM. Na popisu stanovništva, osim zaposlenih u statističkim institucijama BiH, radiće skoro skoro 22.500 ljudi, od kojih su najbrojniji popisivači - njih oko 19.000. Preliminarni rezultati biće objavljeni u roku od 90 dana.
Na posljednjem popisu u okviru bivše Jugoslavije, 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika, od kojih je Muslimana - danas Bošnjaka bilo 43,47, Srba 31,21 %, Hrvata 17,38, Jugoslovena 5,54 %.
