Oktobarski popis stanovništva u Bosni i Hercegovini već dugo je mnogo više od statistike. Preko njega će se, sada je več očito, prelamati politička koplja, a nekima će dobro poslužiti i za opšte izbore koji trebaju biti održani naredne godine, baš u vrijeme kada će biti objavljeni i rezultati popisa. Prebrojiti krvna zrnca, znati ko kojim jezikom govori i koje je vjere, u BiH je postalo mnogo važnije od ekonomskih podataka, koji bi, da je volje, mogli poslužiti baš svima, bez obzira kako se nacionalno izjašnjavaju. U kampanju o važnosti nacionalnog izjašnjavanja neki su uključili i djecu.
Ovo je razgovor troje djece u video snimku koji je objavio web portal Omladinskog kulturnog centra iz Gradačca. Snimak su za kratko vrijeme objavili skoro svi internet portali u BiH, a na društvenim je mrežama izazvao polemiku o popisu stanovništva u BiH, ali i o zloupotrebi djece u ovakvim i sličnim kampanjama:
Ovo nije jedini video ovoga centra. Ima ih još nekoliko sličnih u kojima se djeca koriste kao političko-nacionalne alatke. Kampanju su nazvali "Osvješćavanje našeg naroda", a reagovala je i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH.
Aleksandra Marin Diklić, šef Odjeljenja za prava djece u ovoj instituciji, smatra da je riječ o očitoj zloupotrebi djece:
„Uvijek, u svim sličnim situacijama osuđujemo zloupotrebu djece u propagandne svrhe - ne mora to biti samo u političke svrhe nego inače u propagandne svrhe. Ombudsmeni imaju nadležnost da po službenoj dužnosti pokrenu postupak", ocjenjuje Diklić.
„To je zaista jedna bestidna zloupotreba djece u niske političke svrhe i mislim da je konačno vrijeme da se na to reaguje. Ovo društvo mora da shvati da mora da radi u najboljem interesu djeteta - i tačka. I da je svaka od ovih zloupotreba jednako štetna i da jednako ugrožava dignitet i elementarna ljudska prava djeteta", smatra Srđan Dizdarević, čelnik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH.
Sličnog je mišljenja i sociologinja Zlatiborka Popov Momčilović.
„Ko na taj način vrši neki oblik indoktrinacije nad vlastitom djecom namećući im neki oblik identiteta koji njemu odgovara“, kaže Zlatiborka Popov Momčilović.
Nisad Drndić, jedan od urednika portala iz Gradačca, na snimci ne vidi ništa sporno. Kaže da je autor videa otac djece koja su snimana:
„Mi smatramo pohvalnim film, i, hvala Bogu, imali smo dobru najmeru za taj film, a u cilju kampanje predstojećeg popisa. Mi smo malo na šaljiv način htjeli da prikažemo tu nekakvu stvarnost u današnjem bošnjačkom životu", navodi Drndić.
Slučajno ili ne, istog se dana na internet portalima pojavio još jedan video u kom opet glavnu ulogu imaju djeca. U njemu djeca ne govore o popisu već pjevaju - čemu drugo nego Republici Srpskoj, i baš oni poručuju da znaju šta i kako treba čuvati:
Video kampanja za popis stanovništva sa početka ove priče, baš kao ni patriotske pjesme koje se baš nekako pojave pred izbore ili dugo čekani popis stanovništva, samo su dio matrice kojom se ljudima sugeriše kako da se izjasne i šta da budu. Opet koristeći dijete kao propagandu, svojim je video uratkom na internetu reagovao neko ko vjeruje da treba biti čovjek:
Popis u BiH je od samog početka postao političko pitanje, a ne mehanizam uz pomoću kojeg bi država mogla da planira privredni i ekonomski oporavak. Da konačno sazna koliko ima pismenih, a koliko nepismenih, pa da eventualno poboljša sistem obazovanja i još mnogo drugih, pametnih stvari za koje popis služi u nekim drugim, normalnim zemljama.
„Očigledno da su svi akteri u BiH isključivo preokupirani sa ona tri pitanja: etničke pripadnosti, vjerske pripadnosti i jezika, a da se sve drugo što popis treba da otkrije, odnosno da posluži za ekonomsko planiranje itd., je u drugom planu“, ocjenjuje Srđan Dizdarević.
Umjesto svega toga, popis u BiH se sveo isključivo na prebrajanje krvnih zrnaca i nikoga izgleda nije briga zbog toga.
„Kad je krenula sva ta priča oko popisa, uzeo sam malo da prostudiram šta se dešava, otkad se to radi, čemu to služi uopšte - da bih se znao postaviti, pa sam pronašao podatke da su prve oblike popisa, oni najprimitiviji, radili Vavilonci 3800. godine prije nove ere. Posljednjih dana, ovo kako smo krenuli s intenzivnijom pričom oko popisa, čini mi se da su ovi naši primitivniji nego ovi koje su radili Vavilonci", kaže urednik studentskog EFM Radija Zoran Ćatić.
Ovo je razgovor troje djece u video snimku koji je objavio web portal Omladinskog kulturnog centra iz Gradačca. Snimak su za kratko vrijeme objavili skoro svi internet portali u BiH, a na društvenim je mrežama izazvao polemiku o popisu stanovništva u BiH, ali i o zloupotrebi djece u ovakvim i sličnim kampanjama:
Ovo nije jedini video ovoga centra. Ima ih još nekoliko sličnih u kojima se djeca koriste kao političko-nacionalne alatke. Kampanju su nazvali "Osvješćavanje našeg naroda", a reagovala je i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH.
Aleksandra Marin Diklić, šef Odjeljenja za prava djece u ovoj instituciji, smatra da je riječ o očitoj zloupotrebi djece:
„Uvijek, u svim sličnim situacijama osuđujemo zloupotrebu djece u propagandne svrhe - ne mora to biti samo u političke svrhe nego inače u propagandne svrhe. Ombudsmeni imaju nadležnost da po službenoj dužnosti pokrenu postupak", ocjenjuje Diklić.
„To je zaista jedna bestidna zloupotreba djece u niske političke svrhe i mislim da je konačno vrijeme da se na to reaguje. Ovo društvo mora da shvati da mora da radi u najboljem interesu djeteta - i tačka. I da je svaka od ovih zloupotreba jednako štetna i da jednako ugrožava dignitet i elementarna ljudska prava djeteta", smatra Srđan Dizdarević, čelnik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH.
Sličnog je mišljenja i sociologinja Zlatiborka Popov Momčilović.
„Ko na taj način vrši neki oblik indoktrinacije nad vlastitom djecom namećući im neki oblik identiteta koji njemu odgovara“, kaže Zlatiborka Popov Momčilović.
Nisad Drndić, jedan od urednika portala iz Gradačca, na snimci ne vidi ništa sporno. Kaže da je autor videa otac djece koja su snimana:
„Mi smatramo pohvalnim film, i, hvala Bogu, imali smo dobru najmeru za taj film, a u cilju kampanje predstojećeg popisa. Mi smo malo na šaljiv način htjeli da prikažemo tu nekakvu stvarnost u današnjem bošnjačkom životu", navodi Drndić.
Slučajno ili ne, istog se dana na internet portalima pojavio još jedan video u kom opet glavnu ulogu imaju djeca. U njemu djeca ne govore o popisu već pjevaju - čemu drugo nego Republici Srpskoj, i baš oni poručuju da znaju šta i kako treba čuvati:
Video kampanja za popis stanovništva sa početka ove priče, baš kao ni patriotske pjesme koje se baš nekako pojave pred izbore ili dugo čekani popis stanovništva, samo su dio matrice kojom se ljudima sugeriše kako da se izjasne i šta da budu. Opet koristeći dijete kao propagandu, svojim je video uratkom na internetu reagovao neko ko vjeruje da treba biti čovjek:
Popis u BiH je od samog početka postao političko pitanje, a ne mehanizam uz pomoću kojeg bi država mogla da planira privredni i ekonomski oporavak. Da konačno sazna koliko ima pismenih, a koliko nepismenih, pa da eventualno poboljša sistem obazovanja i još mnogo drugih, pametnih stvari za koje popis služi u nekim drugim, normalnim zemljama.
„Očigledno da su svi akteri u BiH isključivo preokupirani sa ona tri pitanja: etničke pripadnosti, vjerske pripadnosti i jezika, a da se sve drugo što popis treba da otkrije, odnosno da posluži za ekonomsko planiranje itd., je u drugom planu“, ocjenjuje Srđan Dizdarević.
Umjesto svega toga, popis u BiH se sveo isključivo na prebrajanje krvnih zrnaca i nikoga izgleda nije briga zbog toga.
„Kad je krenula sva ta priča oko popisa, uzeo sam malo da prostudiram šta se dešava, otkad se to radi, čemu to služi uopšte - da bih se znao postaviti, pa sam pronašao podatke da su prve oblike popisa, oni najprimitiviji, radili Vavilonci 3800. godine prije nove ere. Posljednjih dana, ovo kako smo krenuli s intenzivnijom pričom oko popisa, čini mi se da su ovi naši primitivniji nego ovi koje su radili Vavilonci", kaže urednik studentskog EFM Radija Zoran Ćatić.
