NVO: Popisom se nastavlja diskriminacija "ostalih"

Bosna i Hercegovina je zemlja primjer sistemske diskriminacije njenih državljana, koja je ugrađena u same ustave, i to na svim nivoima vlasti - stav je grupe nevladinih organizacija iz cijele zemlje, koje traže promjene ustavâ i izjednačavanje prava svih građana. Naime, aktivisti tvrde da su ugrožena neka od osnovnih prava svih onih građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od tri konstitutivna naroda, a - štaviše - čak su i pripadnici tih naroda diskriminirani u područjima gdje su etnička manjina.

Nevladine organizacije, koje se zalažu za promjene ustavâ, tvrde da je predstojeći popis stanovništva u BiH samo nastavak diskriminacije građana koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, tzv. ostalih, te da takvim pristupom popisu političke elite samo žele zacementirati stanje etničke podjele.

Već četiri godine bh. političke elite nisu u stanju provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kojom se tražilo izjednačavanje političkih prava “ostalih” sa konstitutivnim narodima. Dok se na višim nivoima vlasti vode besplodne rasprave, u Koaliciji “Jednakost”, koja okuplja 25 nevladinih organizacija iz cijele BiH, smatraju da bi se presuda Sejdić-Finci za početak mogla provesti na nivoima 10 kantonâ u Federaciji BiH, kao što je to već učinjeno u Kantonu Sarajevo.

Darko Brkan, iz Udruženja građana “Zašto ne”, podsjeća da je diskriminacija “ostalih” očita i na kantonalnom nivou.

“Postoje nejednake kvote u formiranju vlasti, postoje nejednake kvote u odlučivanjima, postoje različite vrste diskriminacije svih onih koji ne žele ili se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Čak su u nekim slučajevima i pripadnici konstitutivnih naroda diskriminirani”, ističe Brkan.

Kako ta diskriminacija izgleda u svakodnevnom životu, opisuje pripadnik“ostalih”, Osvit Seferović.

“Pri zaposlenju, mi to vidimo npr. pri odabiru članova gradske administracije, upravnih odbora, profesora, nastavnika itd - sve što ima veze sa javnim službama i administracijom”, navodi Seferović.

Vlado Ćorić, iz Omladinskog kulturnog centra “Abrašević” Mostar, opisuje primjer svog prijatelja koji se pokušao upisati na fakultet.

“Na Sveučilištu u Mostaru, dakle hrvatskom sveučilištu, potrebno je u indexu navesti nacionalnost. On nije htio navoditi nacionalnost i nije se mogao upisati. On je htio staviti ’ostali’, nije mu bilo dopušteno, tako da se na kraju morao potpisati u indexu kao Slaven, što je začudo dopušteno”, kaže Ćorić.

Aktivisti vjeruju da je sve to posljedica ustavne diskriminacije. Vlado Ćorić navodi primjer Hercegovačko-neretvanskog kantona sa sjedištem u Mostaru:

“Dovoljno je reći da ‘ostali’ imaju samo jedno mjesto u Skupštini HNK, što upućuje da je Ustav Kantona jako, jako diskriminatoran po pitanju svih ostalih koji nisu Bošnjaci i Hrvati.”

Uplašene političke elite

U nevladinom sektoru smatraju da bi baš od kantonâ trebalo početi u procesu ispravljanja nepravde.

“Generalno, klima odlučivanja u kantonima je bolja nego što je na višim nivoima vlasti zato što manje stranaka participira, a i lakši su modeli odlučivanja jer nemamo dvodomne sisteme, tako da je lakše ove promjene implementirati na kantonalnom nivou”, kaže Darko Brkan, Udruženje građana “Zašto ne”.

Nadolazeći popis stanovništva u BiH, tvrde aktivisti, samo je nastavak diskriminacije. I sama popisnica, slažu se sa takvim ocjenama, je - uprkos racionalnim statističkim objašnjenjima - ipak diskriminatorna.

“Da ne bi trošili vrijeme, popisivači upisuju u kockice Bošnjak, Srbin, Hrvat - stavljeno je dole da se stavljaju iksići, da lakše čitač čita i da brže proces teče. Vrlo je razumno objašnjenje, s tim što sa druge strane jeste diskriminatorno jer u neku ruku favorizira tri grupacije u odnosu na ‘ostale’,” ističe Darko Brkan.

Brkan vjeruje i da je cijeli proces popisa stanovništva uređen nekorektno:

“Kako će se osjećati osoba koja je etnička manjina ili ‘ostali’ u zgradi kojoj ti dođeš da popisuješ? Ako ništa, neugodno će mu biti što ga osoba koja ga zna popisuje i kojoj mora reći neke stvari koje su realno njegova privatna stvar. A Agencija za statistiku nije htjela da izbjegne to.”

Aktivisti nevladinog sektora, za nastavak diskriminacije i prilikom popisa stanovništva krive bh. političke elite. Činjenica da favoriziraju etničko izjašnjavanje, koje za Evropsku uniju nije najbitnije, te kampanje kojima se ljudima sugerira kako se izjasniti, dokazuje skrivene namjere političara, smatraju u nevladinom sektoru.

“To sugeriranje ima za cilj cementiranje etno-politike, koja ne vodi ka prosperitetu”, kaže Damir Banović, iz Centra za političke studije u Sarajevu.

Vlado Ćorić, iz mostarskog OKC “Abrašević” smatra:

“Političke elite konstitutivnih naroda definitvno su uplašene i boje se da bi moglo doći do promjene statusa kvo. Naravno, njima ovakvo stanje odgovara.”

Nevladine organizacije još tvrde da je posljedica svega da su sami građani BiH zbunjeni, da ne razlikuju popis stanovništva od izbora, naprimjer, ali i da ne razlikuju etničku od regionalne pripadnosti. Evo šta su nam o popisu rekli neki od građana na ulicama Mostara:


Zbog pritiska političkih elita i kampanje da se, naprimjer, popisuju i ljudi koji ne žive u BiH, postoje strahovi da će rezultati popisa stanovništva biti nerealni, tvrde aktivisti.

“Desiće se da će u određenim opštinama prosječna plata biti četiri puta veća nego što stvarno jeste jer će se popisati nekakvih 10.000 ljudi iz dijaspore. I šta ćemo onda reći? Ok, ovo je bogata opština, ima platu 2.000 eura prosječnu. A ljudi jedva žive”, navodi Darko Brkan.