Posebni izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak izjavio je u utorak da je razgovarao s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem (Aljbin) o odluci Kosova da zabrani korištenje dinara u gotovinskom plaćanju.
Centralna banka Kosova izdala je novu uredbu prije nekoliko sedmica, kojom se od 1. februara zahtijeva da se sva plaćanja u gotovini bilo gdje na Kosovu vrše samo u eurima, čime je prekinuta upotreba srpskog dinara u zemlji.
Na pitanje je li razgovarao s Kurtijem o odgodi odluke Centralne banke Kosova, Lajčak je rekao novinarima: "Spomenuli smo ovo pitanje odluke Centralne banke Kosova, ali ne želim djelovati kao zamjenik kosovske vlade, ali vi ćete biti obaviješteni [o tome] sutra".
Lajčak je na pres-konferenciji nakon sastanka u Prištini rekao da je bilo riječi i o napadu skupine naoružanih Srba na kosovsku policiju 24. septembra 2023. u selu Banjska na sjeveru zemlje.
O napadu u Banjskoj, gdje su ubijeni policajac i trojica napadača, razgovaralo se i na sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dan ranije u Beogradu, naglasio je.
"O napadu u Banjskoj razgovara se svaki put na svakom sastanku otkako se dogodio", rekao je Lajčak.
Kazao je da EU očekuje da oni koji su bili umiješani u napad u Banjskoj odgovaraju.
"Evropska javnost i zemlje članice EU očekuju da oni koji su umiješani odgovaraju. Što se tiče istrage, nisam prava osoba da kažem da ne postoji istraga koju vodi EU, ali pojedine zemlje su istraživale ili istražuju. Podatke primamo od država članica i europskih partnera", rekao je.
Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu, koja uživa podršku Beograda.
Kosovo je za napad okrivilo Srbiju, koja je opovrgnula bilo kakvu umiješanost, ali je pustila Radoičića pod uvjetom da ne putuje na Kosovo.
Mali napredak u normalizaciji odnosa
Lajčak je spomenuo nedostatak napretka u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, unatoč činjenici da su se susjedne zemlje tako nešto dogovorile početkom prošle godine.
Sporazum o normalizaciji odnosa postigli su u februaru 2023. i Aneks za njegovu provedbu mjesec dana kasnije te godine, ali ga nisu uspjeli provesti usprkos međunarodnom pritisku.
Srbija je krajem prošle godine dokumentom poručila da ne namjerava provoditi dijelove Sporazuma na putu normalizacije odnosa s Kosovom, zabrinjavajući EU koja je poručila da Sporazum i Aneks primene ovog dogovora, koje su obje stranke potpisale u Ohridu, pravno su obavezujući.
Lajčak je pozvao obje zemlje da to učine odmah.
"Mali je napredak u širem smislu, u normalizaciji odnosa. Imamo sporazum iz februara i marta prošle godine, to znači da nas ne treba pitati što treba učiniti, niti se pitati kako to učiniti, pitanje je kada to učiniti. Kažem odmah", rekao je Lajčak.
Prošlog novembra predstavnici EU, SAD-a, Njemačke, Francuske i Italije predstavili su stranama nacrt statuta za formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom, koju su premijer Kurti i Vučić načelno prihvatili.
Međutim, nakon Lajčakove izjave da je pitanje statuta te zajednice unutarnje pitanje Kosova, Kurti je rekao da bi onda i Kosovo trebalo biti autor tog statuta.
Lajčak nije želio nazvati neuspjehom nedostatak napretka u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, ali je upozorio da bi to za njih mogla biti propuštena prilika jer će se pažnja uskoro usmjeriti na izbore za Evropski parlament i predsjedničke izbore u SAD-u.
Upozorio je da će biti poduzeti "konkretni koraci" te da će pripremiti niz preporuka za evropske čelnike i države članice Unije.
"Odluka o tome koje korake ćemo poduzeti, bit će donesena narednih sedmica", dodao je.
