Agencija Ujedinjenih nacija je upozorila da se otpad elektronskih uređaja nagomilava širom svijeta dok se jako malo reciklira i čak se predviđa da će prerada e-otpada opasti u budućnosti.
Agencije su govorile o e-otpadu koji se odnosi na odbačene uređaje kao što su mobilni telefoni, laptop kompjuteri, televizori, mikrotalasne rerne, e-cigareta, solarni paneli… Otpad od električnih vozila spada u drugu kategoriju.
U četvrtom po redu izvještaja agencije Ujedinjenih nacija, Međunarodna unija za telekomunikacije i istraživački ogranak UNITAR, koji prati količine otpada koje se proizvode u svijetu, navodi se da je tokom 2022. prikupljeno oko 62 milione tona e-otpada, što je količina koja bi mogla da opaše cijelu planetu. Očekuje se da će do 2030. količina otpada doseći 82 miliona tona.
Izvještaj agencije Ujedinjenih nacija objavljen krajem marta, otkrio je da se e-otpad gomila pet puta brže nego što se reciklira. Samo tokom 2022. nagomilalo se 62 miliona tona otpada, a samo 22 posto je sakupljeno i reciklirano. Zašto?
E-otpad izmiče kontroli
Telefon ili kompjuter koji koristite uskoro može postati e-otpad, koji se gomila zajedno sa televizorima, frižiderima, mašinama za veš, kamerama, slušalicama...
Ovo je "elektronska i električna oprema" odnosno sve što ima utičnicu za struju a gomilanje ove tehnike je van kontrole.
"U elektronski ili električni otpad spada bilo kakav uređaj sa utičnicom za struju ili baterijama, smatra se rizikom po zdravlje i okoliš jer sadrži otrove ili rizične supstance kao što je živa, koja može da naškodi mozgu i sistemu za orijentaciju ljudi", stoji u izvještaju UN Instituta za obuku i istraživanje.
Većina otpada su mali uređaji dok, na primjer, solarni paneli predstavljaju najmanju količinu e-otpada. Dijelovi otpada putuju širom svijeta jer se ogromne količine otpada transportuju od zemlje do zemlje, od bogatih ka siromašnim državama. Većina otpada se transportuje "nekontrolisanim kretanjima preko (međunarodnih) granica", navodi izvještaj.
Praćenje kretanja e-otpada je teško jer je često ilegalno, naveo je UN izvještaj. Dok je većina zemalja obavezna da se pridržava niza međunarodnih pravila u vezi s izvozom e-otpada poznatih kao Bazelska konvencija, nije neuobičajeno da se pošiljke namjerno krivo označavaju kako bi se izbjeglo pridržavanje pravila.
Imperativ je da države u rješavanju problema imaju vlastite politike e-otpada, kaže se u izvještaju. Ali od 193 koje se analiziraju u izvještaju, samo 81 država je usvojila politike, zakone ili propise o e-otpadu. Upitna je i kvalitet tih akcija, jer izvještaj kaže da "značajan broj" ne postavlja ciljeve za prikupljanje i recikliranje otpada.
E-otpad po glavi stanovnika planete
Sve razvijenija ekonomija i konzumeristički način života ubrzao je gomilanje e-otpada koji prerasta u udarnu ekološku krizu. Ljudi koji žive u državama sa visokim primanjima, u prosjeku, posjedjuju 109 elektronskih uređaja na otpadu po glavi stanovnika, dok zemlje sa nižim primanjima imaju samo četiri. Novi UN izvještaj otkrio je da je tokom 2022. svaki stanovnik planete prosječno akumulirao gotovo osam kilograma otpada, od čega je reciklirana jedva jedna četvrtina.
U uređajima sa e-otpada, laptopima ili ruterima i modemima, nalaze se vrijedni materijali koji se mogu ponovo koristiti, poput čelika, aluminijuma, bakra, litijumskih baterija i zlata, koji na godišnjem nivou predstavljaju vrijednost od gotovo 90 milijardi eura.
Rudarenje ovakvih vrijednih materijala, prvenstveno vodi ka zagađenju, šteti divljim životinjama i doprinosi porastu klimatskih promjena, pošto iskopavanje sirovih materijala i njihova prerada znači izbacivanje velikih količina ugljenika.
"Ne radi se samo o recikliranju elektonskih uređaja, već i o vrijednosti koju njihova reciklaža znači", rekla je za BBC Sarah Burns, menadžerica za samoodrživost na otpadu u Bristolu.
Ali, manje od jedne trećine vrijednih metala se povrati iz e-otpada, dok ostatak bude spaljen, bačen u prirodu ili se reciklira na neodgovarajući način.
Količina e-otpada koja se proizvede po glavi stanovnika širom svijeta značajno se razlikuje od kontinenta do kontinenta. Na primjer, neko u Evropi proizvede otprilike sedam puta više e-otpada nego neko u Africi.
"Ovo je velika katastrofa za okoliš", rekao je za AFP Kees Blade, jedan od autora UN izvještaja.
Potrošači mogu mnogo da učine samo u slučaju da vlade i kompanije olakšaju recikliranje ovih proizvoda, rekao je Balde.
"Vrlo je lako nešto kupiti. Dovoljno je nekoliko klikova... Daleko je teže riješiti se tih stvari", rekao je.
Decenija u kojoj se duplirao e-otpad
Prema grubim procjenama, od 2010. u poređenju sa 2022. količina e-otpada se duplirala. Proizvedena količina e-otpada se poredi sa težinom 107.000 najvećih i najtežih putničkih aviona na svijetu. Izvještaj navodi porast od 82 posto tokom proteklih 12 godina.
Ovim tempom e-otpad će rasti 33 procenta do 2030., dok bi stepen recikliranja mogao da opadne za 20 posto. Međutim, povećanje e-otpada je neizbježno zbog potražnje za novim tehnologijama, uključujući i solarne panele i električna vozila prevazilazi kapacitete reciklaže, stoji u izvještaju.
Svake godine, zanemareni otpad kojim se ne upravlja donosi 45.000 tona štetne plastike i 58 tona žive koja ulazi u okoliš, navodi UN izvještaj.
Mnogo elektronskog otpada se prikupi u bogatim zemljama, ali se transportuje u siromašne države "kao rabljena roba" koja zapravo više ne ne funkcioniše.
Zaokret sa fosilnih goriva ka čistijim formama energije takođe predstavljaju izazov za odlaganje sve više baterija ili solarnih panela, navodi izvještaj.
Regulacija reciklaže
Najviše se reciklira u razvijenim državama, a najmanje u Africi gdje se adekvatno preradi manje od jedan posto e-otpada.
Oko 18 miliona tona e-otpada se obradi u razvijenom svijetu, često u nezvaničnom okruženju bez odgovarajuće opreme i gdje su radnici izloženi opasnim supstancama.
Tako da većina otpada završi u prirodi ili kao dio neformalnih sistema reciklaže gdje su rizici od zagađenja i štete po zdravlje veći.
Mali elektronski aparati, kao što su igračke, usisivači i e-cigarete recikliraju se u jako malim količinama sa oko 12 posto, iako čine gotovo trećinu od ukupnog e-otpada, otkrio je izvještaj.
Stepen recikliranja je veći za kabastiju i težu opremu i aparate kao što su rashladni uređaji i TV ekrani zbog njihove veličine ali i rizika po zdravlje koji se sa njima povezuju.
Uprkos sve većoj zabrinutosti u vezi e-otpada samo 81 država ima politike za elektronski otpad u 2023., kako se navodi u UN izvještaju, uključujući Evropsku uniju i Indiju.
Sjedinjene Države su među najvećim proizvođačima otpada i nemaju federalni zakon koji obavezuje na reciklažu e-otpada iako su neke države implementirale svoja pravila za upravljanje e-otpadom.
Facebook Forum