Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BIH) Šefik Džaferović razgovarao je s ambasadorom država članica Evropske unije (EU) i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom.
Teme razgovora vođenog putem videokonferencije bile su evropski put Bosne i Hercegovine, regionalna saradnja i politički odnosi u zemlji.
Posebna pažnja posvećena je rješavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina (BiH) je 7. septembra 2020. odgovorila na upitnik Evropske komisije (EK) o izvozu crvenog mesa u Evropsku uniju (EU), dvije godine nakon što je EK dostavila BiH taj upitnik.
Kako se navodi u saopoštenju, Džaferović je rekao da je vitalni interes BiH da se što prije ispune svi prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije, te da su od kraja aprila do danas napravljeni značajni iskoraci, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, formiranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i pokretanja reformi javne uprave.
Džaferović je informisao ambasadore da se čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina.
- VSTV odbija saradnju sa komisijom Parlamenta BiH
- Komšić i Džaferović glasali za priznanje Kosova, Dodik protiv
Osim toga, u saopštenju stoji da je Džaferović informisao ambasadore EU o stavu Predsjedništva BiH koji se odnosi na tzv. mali Šengen.
Naglasio je da će svaka inicijativa koja doprinosi ekonomskom napretku i boljim odnosima u regionu imati podršku, ali da je bitno da taj proces bude pod okriljem Evropske unije i njenih institucija.
Obraćanje Generalnoj skupštini UN-a
O značaju pomoći EU predsjedavajući Džaferović govorio je i tokom obraćanja Generlanoj skuštini Ujedinjenih naroda putem videolinka.
"Paket pomoći Evropske unije BiH vrijedan ukupno 300 miliona eura za potrebe saniranja ekonomskih posljedica pandemije svakako je dodatno učvrstio našu privrženost evropskim integracijama, a ujedno je i samoj EU obezbijedio stabilnost u najbližem susjedstvu", istakao je Džaferović.
U okviru opće debate 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) Džaferović je još naglasio i da Dejtonski mirovni sporazum mora biti u cijelosti proveden.
On je istaknuo kako je veoma značajno da su svi relevantni politički subjekti u BiH duboko svjesni činjenice da je temelje Dejtona moguće mijenjati samo u okviru širokog konsenzusa i uz saglasnost svih.
Džaferović je naveo da je osnovni problem Dejtonskog mirovnog sporazuma u tome što neki njegovi dijelovi uopšte nisu primijenjeni, a neki samo djelimično.
"Dejtonski sporazum mora biti u cijelosti sproveden, moraju se poštovati sve odluke međunarodnih sudova i obezbijediti jednaka prava za sve građane u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ovo se posebno odnosi na prognana lica koja su se vratila u prijeratna mjesta prebivališta", napomenuo je Džaferović.
On je rekao da veliki problem predstavljaju ilegalne migracije, navodeći da je plan dodatno jačanje nadležnih institucija, zaštita granice i povećanje pomoći lokalnim zajednicama koje trpe najveći teret krize.
