Dvostruki standardi Haga za udruženi zločinački pothvat

Oslobađajuća presuda bivšim čelnicima srbijanske Službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću najveće je iznenađenje tog tribunala kao i dokaz da se pokušavaju prekinuti veze Srbije s ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Analitičari ali i porodice žrtava podsjećaju da je Tužiteljstvo za Stanišića i Simatovića zatražilo doživotnu kaznu, što se ne čini u slučaju nedostatka dokaza za vrlo ozbiljna kaznena djela. Kada je u pitanju udruženi zločinaki pothvat, evidentno je smatraju da u Haškom trubunalu postoje dvostruki standardi, što pokazuju i posljednje presude u slučaju Stanišić i Simatovic ali i Prlić i drugi.

Porodice žrtava smatraju da je oslobađajuća presuda Stanišiću i Simatoviću donesena iz političkih razloga koji idu na ruku Srbiji u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Posmatramo to u skladu sa zadnjih deset odluka koje su bile veoma važne – ovo nije iznenađujuće zato što više niko ne može pretpostaviti kojim rezonima i pravilima se suci određuju kada donose ovakve presude. Nikom nije jasno šta će se dešavati kod ovih presuda koje su preostale“, kaže Edin Ramulić, predsjednik udruženja „Izvor" iz Prijedora koje okuplja bošnjačke žrtve proteklog rata.

Haški tribunal, podsjetimo, u prvostepeneoj presudi nije utvrdio odgovornost Stanišića i Simatovića, osnivače specijalne jedinice, poznate i pod nazivom Crvene beretke, Škorpioni ili Jedinica za specijalne operacije. Optužnica ih je teretila za pet tačaka za zločine na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno za zapovjednu odgovornost.

Uz ostalo je zaključeno da njihova podrška toj jedinici nije bila "konkretno usmerena" na počinjenje zločina već na "uspostavu i održavanje kontrole".

„Mislim da je ova presuda protiv Stanišića i Simatovića ustvari nastavak jedne priče koja se počela odvijati nakon presude protiv Perišića. Slučajem Perišić usvojen je jedan novi pravni standard i na osnovu tog konkretnog usmjerenja u slučaju Perišić, sudsko vijeće je u slučaju Simatović i Stanišić primijenilo taj standard i oslobodilo ih. Tu nema nikakve druge argumentacije“, ocjenjuje bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom Amir Ahmić.

Nedosljednost u odlukama

Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva upozorava kako je međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, u kojem je sudjelovala Srbija, dokazan na samom početku rada Haškog suda, u predmetu Dušan Tadić.

Kada je u pitanju udruženi zločinački poduhvat, evidentno da u Haškom trubunalu postoje dvostruki standardi, što pokazuju i posljednje presude u slučaju Stanišić, Simatović, ali i Prlić i drugi, dodaje Tokača:

„Upravo na ova dva slučaja se pokazuje ta nedosljednost, ekstremna nedosljednost. U mjeri u kojoj je jedan Prlić kao ministar, ili bilo ko od ovih ljudi, Petković, učestvovao u zločinačkom poduhvatu, čak i više treba da dobije. I sad, nedosljednost je frapantna. I jučerašnja presuda na najzorniji način pokazuje tu kontradiktornost – na jednom mjestu govore o njihovoj ulozi, o tome da su vezani za jedinicu specijalnih namjena Crvene beretke, od koje su zločini počinjeni, a kao, oni, eto, ne mogu se smatrati dijelom tog zločinačkog poduhvata. Ja sam, slušajući tu presudu i obrazloženje, mislio da možda neće biti osuđeni i proglašeni krivim za zločinački poduhvat, ali će biti osuđeni i krivi za druge događaje iza kojih su oni stajali. Međutim, oni su njih potpuno oslobodili. To je gotovo nevjerovatno.“

I bh. politička javnost iznenađena je presudama. Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić bio je jedan od svjedoka u predmetu Stanišić i Simatović:

„Ja smatram da je u nekim međunarodnim centrima zaključeno da u interesu neke regionalne stabilnosti treba osloboditi od odgovornosti za agresiju optužene iz Srbije, sve opet na štetu žrtava i istine. Moje uvjerenje zasnovano je i na tome što sam ja na određen način bio i žrtva takve politike, bio sam zatvoren u logorima u Srbiji, svjedočio sam na okolnosti prisustva ovih Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu i svega onoga što su oni tu radili“, kaže Tihić.

Lazar Prodanović iz SNSD-a također naglašava:

„Mogu reći da je očito da se na neki način pokušava ići prema balansiranju ukupnog stanja u slučaju prethodnih zbivanja na prostorima bivše Jugoslavije.“

Uz napomenu kako je riječ o prvostepenim presudama, stručnjak iz oblasti kaznenog prava i tranzicijske pravde, profesor Goran Šimić kaže kako bi, ukoliko do njihove potvrde dođe, presude mogle značajno utjecati na domaće pravosuđe u Bosni i Hercegovini.

„Ali, sigurno možete biti svjesni da takve presude, posebno one koje idu u 'korist' država, u tim državama, recimo, poglavito u Republici Srbiji, sigurno mogu imati i velike posljedice kada ti lokalni sudovi budu odlučivali o nekim drugim optuženima i kad budu kvalificirali ono što su oni učinili“, zaključuje Šimić.