Dostavljeni potpisi ali male šanse za referendum o dvojezičnosti

Predstavnici „Stožera za obranu hrvatskog Vukovara“ dostavili su u ponedjeljak Saboru potpise kojima žele inicirati referendum na kojem bi se odlučilo da se povisi prag za službenu upotrebu jezika i pisma manjina u općinama i gradovima gdje žive pripadnici manjina.

Osim „Stožera“, svi drugi su suglasni da referendum neće biti raspisan, jer bi umanjio dostignutu razinu ljudskih i manjinskih prava.

Preko 680.000 potpisa za referendum kojim bi se odlučilo da se prag za službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma diže sa aktualnih 33 na 50 posto dostavili su u ponedjeljak predstavnici „Stožera za obranu hrvatskog Vukovara“ u Hrvatski sabor.

Tristotinjak volontera i njihovih simpatizera u koloni su od središnjeg zagrebačkog Trga bana Jelačića uz parole i pjevanje stigli do zgrade Sabora na Markovom trgu, gdje su predali 18 kutija sa prikupljenim potpisima. Predsjednik Stožera Tomislav Josić nakon predaje potpisa.

„Nadamo se da će ovaj puta uz božju pomoć i pravo i pravda pobijediti, da ćemo mi doći do svog cilja i da će Vukovar postati mjesto posebnog pijeteta, što i jest.“

Kompletna hrvatska politička javnost – uz iznimku „Stožera“ - duboko je uvjerena da nadležna tijela neće raspisati referendum kojim bi se smanjilo prava manjina na razinu kakvu su imale do pred 11 godina. Da će u tom smjeru ići odluka Sabora i njegovih radnih tijela, može se iščitati i iz izjave predsjednika Sabora Josipa Leke, koji je nakratko primio čelnike „Stožera“ na razgovor:

„Institucije će odlučivati u skladu s vrijednostima na kojima počiva ovo društvo utvrđenim u Ustavu, dakle vrijednostima na kojima želimo i dalje izgrađivati ovo društvo.“

Inicijativa je pokrenuta nakon što su pred točno godinu dana objavljeni prvi rezultati Popisa stanovništva iz 2011. godine, prema kojima je broj Srba u Vukovaru narastao preko 33 posto. Taj postotak udjela pripadnika neke manjine u ukupnom stanovništvu nekog grada ili općine daje joj prema Ustavnom zakonu o manjinama i Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma manjina pravo na službenu upotrebu jezika i pisma.

HDZ je od toga napravio svoju glavnu temu na lokalnim izborima u svibnju, a nakon što je u rujnu započelo postavljanje dvojezičnih ploča na državnim i lokalnim institucijama u Vukovaru, „Stožer“ je inicirao njihovo razbijanje i otuđivanje, a potom i prikupljanje potpisa za referendum.

Ugrožavanje manjina

Hipotetski, da se održi referendum prema referendumskom pitanju kakvo su predložili iz „Stožera“, i da dobiju većinu glasova, time se ne bi ukinulo samo dio prava Srbima u Vukovaru. Naime, dvojezičnost ne bi više bila zakonska obaveza u još nekoliko gradova i općina, jer u njima manjine čine između 33 i 50 posto ukupnog stanovništva.

Srpska manjina izgubila bi to pravo u gradu Vrbovskom i općinama Plaški, Vojnić, Donji Kukuruzari i Gračac, češka manjina izgubila bi pravo na dvojezičnost u Končanici gdje Čeha ima 47 posto u ukupnom stanovništvu te slavonske općine, Slovaci bi izgubili to pravo u Punitovcima, gdje ih ima 37 posto, a Talijani u Grožnjanu gdje ih ima gotovo 40 posto.

„Zakona se treba držati,“ ponovio je u ponedjeljak još jednom predsjednik Ivo Josipović, inače po struci sveučilišni profesor prava.

„To naravno uključuje i provjeru je li sam meritum referenduma onakav kakav bi trebao biti po Ustavu. Ja ne mislim da je taj referendum nešto dobro i nešto ustavno,“ kazao je on.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine iz redova židovske manjine Aleksandar Tolnauer za RSE kaže:

„Mi smatramo da nema ama baš nikakve osnove da se taj referendum održi. Što se tiče nacionalnih manjina, to je nešto apsolutno neprihvatljivo. Ustavnim zakonom i mnogim drugim zakonima, kao i međunarodnim dokumentima koje je Hrvatska potpisala nema osnove ni za kakav referendum i to je valjda jasno svima onima koji čitaju te dokumente. Iz aviona se vidi da je ta priča iskorištena za neke političke ciljeve, i to je najgore.“