Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je 30. decembra da se ova stranka neće vratiti u institucije Bosne i Hercegovine dok iz pravnog prometa ne budu isključene intervencije na Krivičnom zakonu BiH.
„Nas ne interesuje kako će se to desiti. Neki oni koji su zabrljali gledaju kako će to eliminisati. Kad to urade vratićemo se u zajedničke institucije. Do tada nećemo odlučivati“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci, nakon sjednice Predsjedništva stranke, prenosi agencija SRNA.
Predstavnici političkih partija Republike Srpske su započeli bojkot Parlamenta BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, dogovoren na sastanku lidera parlamentarnih stranaka iz ovog entiteta, održanom 26. jula.
Odluka je donesena kao reakcija na dopune Krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula.
Prema njima, predviđene su kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
Dodik je istakao da je Predsjedništvo SNSD-a potvrdilo da BiH nema visokog predstavnika niti OHR, te da odluke koje on donosi, za ovu stranku nisu obavezujuće, niti će ih poštovati.
„Bilo kakva odluka sa takvog mjesta je kriminalna, van prava i Dejtonskog sporazuma“, naglasio je Dodik, koji je i član Predsjedništva BiH.
Dodik je kazao da je SNSD za uvažavanje slova Ustava, i da bez toga BiH ne može da funkcioniše, zbog čega će ta stranka zajedno sa partnerima u januaru pristupiti radu na realizaciji zaključaka o „vraćanju nadležnosti“ Srpske.
„Otpočeće usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS s ciljem definisanja ustavne pozicije RS prema ustavima BiH i RS. Donijećemo i akt o prestanku važenja Zakona o zabrani raspolaganja javnom, odnosno državnom imovinom RS“, rekao je Dodik.
On je dodao da će na tom planu biti usvojen novi entitetski zakon o imovini, s ciljem da se definiše vlasništvo nad šumama i poljoprivrednim zemljištem u tom entitetu.
Narodna skupština RS u petak 10. decembra usvojila je informacije o „prenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske“, u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.
Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima RS, koja zadužuje institucije RS da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prestonica.
U Deklaraciji se precizira da su „svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.
Prethodno, isto tijelo donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak, a u svojstvu svjedoka saslušano je nekoliko lidera stranaka iz RS, kao i entitetski ministri pravde, Anton Kasipović, i unutrašnjih poslova, Dragan Lukač.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
