Treći dan nakon što je Skupština bh. entiteta Republike Srpske izglasla zaključke o "prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS", visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) osudio je "radikalne političke aktivnosti i retoriku".
U saopštenju od ponedeljka, 13. decembra, on navodi da su takve aktivnosti iz proteklih nekoliko dana prijetnja stabilnosti u Bosni i Hercegovini, te da podrivaju perspektive svih građana, uključujući i i građane iz Republike Srpske (RS).
Uz osudu akata koje je donijela Skupština entiteta Republika Srpska (RS), a koji se tiču "prenosa nadležnosti", u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, Šmit ne pominje sankcije ili korištenje bonskih ovlasti, prema kojima OHR može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Umjesto toga, poziva na dijalog.
"Spreman sam dati svoj doprinos tom cilju na odlučan i odgovoran način. Dijalog ima prednost nad bilo kojim drugim oblikom djelovanja. To je suština demokratije i to je ono što je potrebno kako bi dejtonske institucije funkcionisale u interesu svih građana", zaključuje se u izjavi visokog predstavnika.
Šta je odlučeno u Banjaluci?
Prema zaključcima sa sjednice od 10. decembra, Narodna skupština je zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Stupanjem na snagu tih zakona, zakonska rješenja koja tretiraju ove oblasti na teritoriji cijele BiH, prestaće da važe u RS.
Prethodno je isto tijelo donijelo 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Na skupštinskom zasijedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su „svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.
Tužilaštvo BiH je zaduženo i za provođenje zakona koje je krajem jula donio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, a kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Šta preduzimaju u Tužilaštvu BiH?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) navodi za RSE da "prate aktivnosti i dešavanja u okviru predmeta iz svoje nadležnosti, te poduzimaju mjere ukoliko se ukaže potreba za aktivnostima i djelovanjem Tužilaštva BiH".
Upravo ovlasti ove pravosudne institucije, zajedno sa Sudom BiH, Skupština Republike Srpske želi da prenese sa države na entitet.
Tom pravosudnom tijelu obratio se i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić, pozivom da po hitnoj proceduri pokrene postupak protiv lica koja su usvojili zaključke. Naveo je da tim "direktno podrivaju ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i narušavaju mir i stabilnost u državi".
Koje mogu biti pravne posljedice?
Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će državne institucije morati da reaguju ukoliko parlament RS bude donosio pravno obavezujuće akte koji dovode u pitanje ustavni poredak BiH.
On podsjeća da je lavina već pokrenuta kada je usvojen Zakon o agenciji za lijekove Republike Srpske.
Ipak, ističe da formalno nije donesen još nijedan propis, nego samo zaključci.
"Ako dođe do konkretnih poteza povodom zaključaka, a Tužilaštvo procijeni da se radi o napadu na ustavni poredak, onda ispunjeno je biće krivičnog djela", ocjenjuje Trnka.
On podsjeća da u Ustavu piše da sve ono što nije izričito navedeno kao nadležnost BiH pripada entitetima, ali i da se odmah nakon toga navodi da su entiteti dužni da počnu pregovore o prenosu nadležnosti na BiH.
Pojašnjava da BiH ima pravo da uspostavlja nadležnosti ako je to potrebno za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti. Za aktivnosti u RS, kaže, "ovo nije prenos nadležnosti".
"Dakle, sve je utvrđeno zakonima na nivou BiH. I nije dovoljno povući političku saglasnost, nego treba tražiti promjenu zakona na državnom nivou", naglašava Trnka.
Podsjeća da, ako bude došlo do pravne obaveze, postoje mehanizmi za sprečavanje donošenja ovakvih zakona, kao što je Vijeće naroda RS ili Ustavni sud BiH.
Kakve su ekonomske posljedice?
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za RSE ocjenjuje da će novi potezi biti katastrofalni po ekonomiju, naročito ukoliko dođe do povlačenja iz sistema indirektnog oporezivanja.
"Povlačenje iz Uprave značiće drastičan pad prihoda, značiće takođe i duplo oporezivanje. Republika Srpska ako uvede svoj PDV, a Federacija će ostati pri postojećoj Upravi, to znači duplo oporezivanje za onoga ko posluje i u RS i u FBiH", ocjenjuje Cenić.
Ona dodaje da će to se odraziti i na odlazak stanovništva, jer će još više ljudi napustiti zemlju, pošto ne mogu da izdrže nesigurnost i neizvjesnost u kojoj žive.
Iako je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i de fakto lider Srba u BiH, najavljivao da će se u slučaju sankcija obratiti Kini i Rusiji, ona pojašnjava da je to daleko od idealnog rješenja.
"Kina baš ne daje grantove. Kina vam daje kredite, kao što je davala Srbiji, i onda poslije naravno ima cijena tih kredita. Od Rusije nismo vidjeli, čak, ni kredite, jer oni mali, veliki, ovakvi-onakvi, nikad stigli nisu", ističe Cenić.
Ona ocjenjuje kako će građanima pasti kupovna moć, da će proizvodi poskupiti, a proizvodi iz Republike Srpske biti još manje konkurentni.
Cenić očekuje sankcije za funkcionere iz RS, makar i "nezvanične".
"Znate one tihe sankcije koje su nekada mnogo gore nego one gromoglasno najavljene. Počnu vas izbjegavati kao da ste kužni, ne zovu vas na sastanke, para nema, ne daju, ili ako negdje postoje pare one su skupe do bola, jer i svjetski mešetari profitiraju na ovakvim situacijama i u ovakvim zemljama", ocjenjuje Cenić.
Stavovi susednih država
"Moramo vidjeti koliko je to manevar, koliko stvarna želja", izjavio je predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, koji je je boravio u zvaničnoj poseti Bosni i Hercegovini, 13. decembra.
"Hrvatska ne želi vidjeti bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije unutar BiH. Želimo da država dobro funkcioniše, to je naša pozicija stalna, ali isto tako želimo da se poštuje dejtonski okvir Ustava koji je nastao u vrlo teškim okolnostima, nakon agresije, nakon rata, i koji je naravno u tom trenutku bio kompromis svih strana", istakao je Plenković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 12. decembra u Nišu, povodom dešavanja u Bosni i Hercegovini, da se Srbija "neće miješati u unutrašnje stvari drugih država", te da je "politika Srbije poštovanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i poštovanje integriteta Republike Srpske u okviru BiH".
Stavovi zapadnih partnera
Nakon sjednice, 10. decembra, ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije i Delegacije EU u BiH su reagovale i u zajedničkoj izjavi poručile da su odluke NSRS dodatni korak eskalacije.
"Pripadnici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj moraju biti svjesni da nastavak kretanja ovom slijepom ulicom osporavanja dejtonskog okvira šteti ekonomskim izgledima entiteta, prijeti stabilnosti zemlje i cijelog regiona, te ugrožava budućnost BiH u EU", istaknuto je u izjavi.
Tada su naveli da političari u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH imaju prilike da nastave dijalog i da hitno pronađu rješenje, a liderima su poručili da prestanu sa zapaljivom retorikom i vrate se u državne institucije u punom kapacitetu.
