Nakon nedavne najave dijela političkih partija da će predložiti novi Zakon o lustraciji, otvoreno je pitanje da li je lustraciju moguće sprovesti u Crnoj Gori. Sagovornici RSE smatraju, da je kao i u zemljama regiona, proces lustracije i suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori zakasnio.
Procesom lustracije bi trebalo da sa javne scene budu uklonjeni oni koji su prošlosti zloupotrebljavali svoj položaj i svoju moć, odosno svi oni koji bili aktivni u službi totalitarnih režima. Odgovarajući na pitanje da li je moguće u Crnoj Gori sprovesti takav proces, novinar Dragoljub Vuković ocjenjuje da političke pretpostavke za lustraciju nisu stvorene.
Dragoljub Vuković
„Ja se bojim da je zakasnila lustracija u Crnoj Gori, da je prošao veoma dug period i da u stvari u Crnoj Gori nisu ni nastupile nikad promjene koje bi obezbjeđivale lustraciju, jer nije došlo do drastične promjene političkog sistema. Odnosno nije došlo do diskontinuiteta onih koji vladaju, jer su na vlasti reformisani komunisti, od kraja osamdesetih pa sve do danas. Prema tome neke pretpostavke političke za lustraciju nisu stvorene“, kaže Vuković.
Prethodnih dana Pozitivna Crna Gora i Liberalna partija su najavile predlog Zakona o lustraciji. Inicijativa Pozitivne se svodi na to da se “sadašnjim i budućim funkcionerima zabrani da budu na izbornim listama ili državnim funkcijama ukoliko su sarađivali sa tajnim službama“.
Poslanica Pozitivne Azra Jasavić nije željela u ponedjeljak da komentariše prijedlog Zakona o lustraciji jer, kako je rekla, još traju konsultacije u partiji. Inače, kako je ranije Jasavić pojasnila, njena partija bi primjenila makednoski model lustracije. Podsjetimo, lustracija u Makedoniji je pretvorena u obračun sa političkim neistomišljenicima.
Zamke, limiti i moguće zloupotrebe
Predlog zakona o lustraciji obnoviće i Liberalna partija. Predsjednik Andrija Popović predlaže češki model. Na direktno pitanje da li su institucije sposobne da sprovedu lustraciju Popović kaže:
Andrija Popović
„U ovom trenutku mislim da još uvjek nisu. Društvo se mora sučiti sa mrljama iz prošlosti kojih je nesporno bilo na ovim prostorima. Mi zagovaramo na neki način meku lustraciju. To je po češkom modelu. I vjerujemo da bi sa nekim civilizovanim odnosom prema tom veoma značajnom pitanju mogli da dođemo do pravde.“
Novinar Dragoljub Vuković smatra da lustracija nosi mnoge zamke, limite i potencijalne zloupotrebe. Glavni problem su kapaciteti institucija koji bi trebalo da sprovedu proces lustracije.
„Nije samo pitanje lustrirati one koji su svojevremeno bili agenti, doušnici tajne policije u socijalističkom periodu. Nego imamo veliki broj ljudi koji su svojim nepočinstvima od kraja osamdesetih pa sve do danas učinili da se crnogorsko društvo ekonomski i socijalno upropasti. I oni bi po mom mišljenju trebalo da budu lustrirani. Ali ne vidim političku i društvenu snagu koja bi to mogla da izvede na neki civilizovan način danas u Crnoj Gori“, ističe Vuković.
Zakon o lustraciji je Crnoj Gori potreban, smatra profesor Blagota Mitrić, ali on mora biti strogo princpijelan i plod dogovora svih političkih partija:
„Ima 'dosta materijala' za lustraciju, među svim strukturama, pa čak i opozicionim, iako predlažu taj zakon. Mislim da je jedan takav zakon Crnoj Gori neophodan, ali pod uslovom da se taj zakon pravi na principijelnim osnovama i da zaista odgovori svojoj svrsi.“
Na pitanje da li je moguće bez zloupotreba sprovesti lustraciju, Dragoljub Vuković kaže:
„Ako bi postojala neka vrsta konsenzusa unutar političke elite onda je moguće donijeti neki zakon koji bi se fokusirao upravo na najgrublje i najočitije zloupotrbe moći i javnih funkcija koje su određeni ljudi imali u prošlosti.“
