Personalne promjene čelnika Evropske Unije u određenoj mjeri su dovele do dileme u zemljama regiona pa i u Crnoj Gori - da li je Evropska Unija spremna za nova proširenja na zemlje Balkana? Optimizam u evropsku perspektivu su donekle poremetile i izjave koje je dao predsjednik Evropske komisije, ali i preimenovanje komesarijata za proširenje u Komesarijat za susjedstvo ne daju previše optimizma državama regiona da će uskoro doći do proširenja Unije na preostale balkanske zemlje. Kakve su moguće posljedice novog kursa Evropske Unije na Crnu Goru?
Po stupanju na dužnost novi predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je fokus stavio na ekonomski oporavak, stabilizaciju evropske ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i konačan izlazak iz krize. Najinteresantnije za zemlje Zapadnog Balkana je bila njegova vrlo otvorena najava da neće biti prijema novih članica tokom Junkerovog petogodišnjeg mandata. Uz to došlo je do preimenovanja dosadašnjeg Komesarijata za proširenje u Komesarijat za susjedstvo, što u prvi mah sugeriše da proširenje neće biti među prioritetima Evropske Unije.
Ove informacije su bile predmet analiza u regionu, ali i medija u zemljama Evropske Unije. Tako je francuski „Le Mond“ u komentaru ukazao da će se novi Komesar za susjedstvo i pregovore o proširenju Johanes Han najviše baviti umirivanjem zemalja koje kucaju na vrata EU, prije svega Srbije i Crne Gore i to upravo nakon što je novi predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker najavio da neće biti prijema novih članica u narednih pet godina. Postoji li utisak da EU ovim obeshrabruje zemlje regiona, pa time i Crnu Goru da će u skorijem vremenu biti blizu članstva u Uniji? Ovo pitanje smo postavili Daliborki Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje koja kaže da ukidanje direktorata za proširenje ne znači odustajanje Evropske Unije od Zapadnog Balkana:
„Možemo ipak da se nadamo da ukidanje Direktorata za proširenje ne mora da znači automatski skretanje sa ove vrste fokusa. Možda će se u Direktorati za susjedsku politiku specificirati određen pristup prema zemljama koje se pridružuju. I taj pritisak, u smislu zahtjeva za promjene pojačati, da ipak proizvede određeni rezultat.“
Prije novog Komesara za susjedstvo Johanesa Hana koji prema pisanju strane štampe treba da umiruje zemlje regiona zbog najave o izostanku proširenja, Crnu Goru je prije nekoliko dana probao da umiri Mitja Drobnič šef delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori koji je pojašnjavajući Junkerovu izjavu saopštio da će se pregovori nastaviti, ali da zemlja mora već sada da sprovede reforme a ne za pet godina:
„Ne radi se o promjeni politike koju je prouzrokovao takozvani zamor od proširenja. To je samo činjenična ocjena zasnovana na vremenu koje zahtjeva ovaj složeni proces. Dozvolite i da naglasim, kao što je gospodin Junker već rekao, da će se pregovori sa zemljama kandidatima sa Zapadnog Balkana nastaviti tokom mandata nove komisije. Ali ni ovdje ne treba praviti grešku. Da bi ovaj proces bio uspješan odrgovarajuće reforme moraju već sada da se dese, a ne za pet godina“, kazao je Drobnič.
Bez obzira što je došlo do određenih promjena u Evropskoj Uniji, Crna Gora će nastaviti sa usvajanjem evropskih standarda i da nema mjesta sumnji da je Evropa zasićena od proširenja, kaže Predrag Sekulić iz Demokratske partije socijalista i član Odbora za evropske integracije.
„Evropske standarde usvajamo prije svega zbog nas. Narovno dio tog paketa jeste i članstvo u Evropskoj Uniji. Tačno je da u ovom trenutku imamo neki drugačiji raspored funkcija i neke drugačije nazive. Ali ne mislim da postoji zasićenje vezano za proširenje i ne mislim da treba da budemo manje optimistični kada je u pitanju i usvajanje evropskih standarda sa jedne strane, a i činjenica da želimo da budemo dio evropske porodice.“
Ipak postavlja se i pitanje kakve bi bile posljedice po region, a time i po Crnu Goru ukoliko bi novi kurs Evropske Unije ipak značio tiho odustajanje od proširenja? Daliborka Uljarević ocjenjuje da bi i dosadašnji mršavi učinci u prihvatanju standarda bili dovedeni u pitanje i to bi bilo devastirajuće za Zapadni Balkan:
„Crna Gora je svakako jedna od onih država na koje je njemačka kancelarka Angela Merkel mislila kada je govorila o reformama koje se odvijaju brzinom puža. Proces sistemskih promjena u Crnoj Gori počinje samo tamo gdje se Evropska Unija fokusira. Pa bi samim tim skretanje tog fokusa EU sa Zapadnog Balkana a i Crne Gore u tom kontekstu bilo višestruko kontraproduktivno. Jer ako bi se to desilo bili bi dovedeni u pitanje dosadašnji učinci, iako mršavi u svim aspektima, ali i dalji napredak u pravcu razbijanja postojećih monopola moći. Izgradnja društva funkcionalne demokratije bi bio ozbiljno doveden u pitanje“, zaključuje Uljarević.
