Među sedam zahtjeva Evropska komisija od Crne Gore traži da unaprijedi i medijske slobode i da primjenjuje propise i zakone o zaštiti od diskriminacije.
Zahtjevi Evropske komisije da Crna Gora mora da unaprijedi medijske slobode u skladu sa praksom Evropskog suda u Strazburu dolaze neposredno nakon izvještaja Reportera bez granica na istu temu u kojem je Crna Gora po medijskim slobodama zauzela posljednje mjesto u regionu.
Tada su premijer Milo Đukanović, ministar kulture Branislav Mićunović i njegov pomoćnik za medije Željko Rutović osporili rezultat tog izvještaja kao i kredibilitet izvora te renomirane međunarodne NVO.
Preporuka Evropske komisije o unaprijeđenju medijskih sloboda i kritike iz izvještaja RBG nijesu ista stvar, kaže za naš program Željko Rutović.
"Iskreno, razdvojio bih izvještaj Reportera bez granica i komentare iz izvjšetaja Evropske komisije.Kada se govori o unaprijeđenju medijskih sloboda, vjerujem da jednu gotovo opštu ocjenu, jedno opšte mjesto se može reći i za mnogo naprednije i razvijenije demokratije kao i za same članice Evropske unije. Nema nijednog razloga da u aktuelnim procesima dekriminalizacije klevete gdje Crna Gora čini veoma značajne korake, tom pitanju se da dužna pažnja koju zaslužuje evropska porodica naroda", kaže Rutović.
To što je Evropska komisija prepoznala nedovoljan stepen medijskih sloboda kao problem u crnogorskom društvu za Esada Kočana iz nedljenika Monitor znači da je Brisel napokon poslao jasnu poruku da se mora mijenjati stanje u kojem je dio novinara, kritičara vlasti pod žestokim pritiskom njenih struktura
"Od fizičkog nasilja, do sudskih kazni, do optužbi da smo nelojalni državi do onih ekonomskih pritisaka kroz tržišne mehanizme obeshrabrivanja ljudi da se reklamiraju u slobodnim medijima, do njihovih monopola nad medijima kontrolom Javnog servisa sve to čini Crnu Goru zemljom u kojoj nema medijskih sloboda", navodi Kočan.
Afirmacija prava
Evropska komisija traži da se osim medijskih sloboda mora mijenjati postojeće stanje i u zaštiti od diskriminacije kojoj su u Crnoj Gori najviše izloženi Romi, osobe sa hendikepom i seksualne manjine.
Istraživač kršenja ljudskim prava Aleksandar Zeković upozorava da je 50 posto romske djece danas u Crnoj Gori van školskih klupa.
"Školske vlasti, Vlada u cjelini, nijesu razvili dovoljno kvalitetne mehanizme ili ih do danas uopšte nemamo, šta da radimo sa đecom koja su napustila školske klupe iz raznih razloga a uglavnom zbog siromaštva. Znači da smo izgubili i one koje smo uspjeli da integrišemo u školski sistem a ne činimo ništa da ih vratimo u školski sistem", kaže Zeković.
Zeković podsjeća i na homofobne izjave ministra za zaštitu ljudskih prava Ferhata Dinoše protiv homoseksualaca. Takođe, i na njegove ocjene da država nije obavezna da promoviše njihova prava
"Veoma ozbiljan izazov, ja bih rekao politički, biće dalja afirmacija, namjerno ističem afirmacija jer Crna Gora će morati da pristupi afirmisanju prava seksualnih manjina. Iako se to pitanje za sada nevoljno otvara, to pitanje će u daljem procesu će morati da bude puno više vidljivo, otvoreno", kaže Dinoša.
Zeković kaže da Crna Gora ne smije više tolerisati stanje u kojem pojedinci i institucije ignorišu sudske odluke u korist osoba sa hendikepom, kao što je slabovida Marijana Mugoša, kojoj gradonačelnik Podgorici ni do danas nije dozvolio da se sa psom vodičem vrati na posao u zgradi Skupštine opštine glavnog grada.
"Činjenica da imamo pravosnažne sudske presude koje se potpuno ignorišu od strane institucija sistema nije dobra poruka. Ono što je ozbiljna prijetnja daljoj realizaciji ljudskih prava u Crnoj Gori, a mislim da je izvršna vlast toga i svjesna, jeste postojanje na određenim funkcijama gdje se donose odluke pojedinaca koji su prosto prevaziđeni, i u kontekstu evropskih integracija i u kontekstu poštovanja ljudskih prava", zaključuje Zeković.
Zahtjevi Evropske komisije da Crna Gora mora da unaprijedi medijske slobode u skladu sa praksom Evropskog suda u Strazburu dolaze neposredno nakon izvještaja Reportera bez granica na istu temu u kojem je Crna Gora po medijskim slobodama zauzela posljednje mjesto u regionu.
Tada su premijer Milo Đukanović, ministar kulture Branislav Mićunović i njegov pomoćnik za medije Željko Rutović osporili rezultat tog izvještaja kao i kredibilitet izvora te renomirane međunarodne NVO.
Preporuka Evropske komisije o unaprijeđenju medijskih sloboda i kritike iz izvještaja RBG nijesu ista stvar, kaže za naš program Željko Rutović.
"Iskreno, razdvojio bih izvještaj Reportera bez granica i komentare iz izvjšetaja Evropske komisije.Kada se govori o unaprijeđenju medijskih sloboda, vjerujem da jednu gotovo opštu ocjenu, jedno opšte mjesto se može reći i za mnogo naprednije i razvijenije demokratije kao i za same članice Evropske unije. Nema nijednog razloga da u aktuelnim procesima dekriminalizacije klevete gdje Crna Gora čini veoma značajne korake, tom pitanju se da dužna pažnja koju zaslužuje evropska porodica naroda", kaže Rutović.
To što je Evropska komisija prepoznala nedovoljan stepen medijskih sloboda kao problem u crnogorskom društvu za Esada Kočana iz nedljenika Monitor znači da je Brisel napokon poslao jasnu poruku da se mora mijenjati stanje u kojem je dio novinara, kritičara vlasti pod žestokim pritiskom njenih struktura
"Od fizičkog nasilja, do sudskih kazni, do optužbi da smo nelojalni državi do onih ekonomskih pritisaka kroz tržišne mehanizme obeshrabrivanja ljudi da se reklamiraju u slobodnim medijima, do njihovih monopola nad medijima kontrolom Javnog servisa sve to čini Crnu Goru zemljom u kojoj nema medijskih sloboda", navodi Kočan.
Afirmacija prava
Evropska komisija traži da se osim medijskih sloboda mora mijenjati postojeće stanje i u zaštiti od diskriminacije kojoj su u Crnoj Gori najviše izloženi Romi, osobe sa hendikepom i seksualne manjine.
Istraživač kršenja ljudskim prava Aleksandar Zeković upozorava da je 50 posto romske djece danas u Crnoj Gori van školskih klupa.
"Školske vlasti, Vlada u cjelini, nijesu razvili dovoljno kvalitetne mehanizme ili ih do danas uopšte nemamo, šta da radimo sa đecom koja su napustila školske klupe iz raznih razloga a uglavnom zbog siromaštva. Znači da smo izgubili i one koje smo uspjeli da integrišemo u školski sistem a ne činimo ništa da ih vratimo u školski sistem", kaže Zeković.
Zeković podsjeća i na homofobne izjave ministra za zaštitu ljudskih prava Ferhata Dinoše protiv homoseksualaca. Takođe, i na njegove ocjene da država nije obavezna da promoviše njihova prava
"Veoma ozbiljan izazov, ja bih rekao politički, biće dalja afirmacija, namjerno ističem afirmacija jer Crna Gora će morati da pristupi afirmisanju prava seksualnih manjina. Iako se to pitanje za sada nevoljno otvara, to pitanje će u daljem procesu će morati da bude puno više vidljivo, otvoreno", kaže Dinoša.
Zeković kaže da Crna Gora ne smije više tolerisati stanje u kojem pojedinci i institucije ignorišu sudske odluke u korist osoba sa hendikepom, kao što je slabovida Marijana Mugoša, kojoj gradonačelnik Podgorici ni do danas nije dozvolio da se sa psom vodičem vrati na posao u zgradi Skupštine opštine glavnog grada.
"Činjenica da imamo pravosnažne sudske presude koje se potpuno ignorišu od strane institucija sistema nije dobra poruka. Ono što je ozbiljna prijetnja daljoj realizaciji ljudskih prava u Crnoj Gori, a mislim da je izvršna vlast toga i svjesna, jeste postojanje na određenim funkcijama gdje se donose odluke pojedinaca koji su prosto prevaziđeni, i u kontekstu evropskih integracija i u kontekstu poštovanja ljudskih prava", zaključuje Zeković.
