U Skupštini Crne Gore je 27. maja po drugi put usvojen istovjetan Zakon o državnom tužilaštvu.
Za zakon je glasao 41 poslanik parlamentarne većine, dok opozicija nije prisustvovala glasanju.
Zakon je prvi put usvojen 12. maja, ali ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, sedam dana kasnije, vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.
„Mislimo da je donošenjem tužilačkog zakona ugrožen ustavno pravni sistem Crne Gore, jer Ustav ne dozvoljava da parlamentarna većina ili izvršna vlast uspostavlja kontrolu nad sudskom vlašću “, obrazložio je tada Đukanović.
Drugi put usvojen Zakon predsjednik Đukanović je obavezan da potpiše.
Zakon sadrži izmjene koje podrazumijevaju promjenu sastava Tužilačkog savjeta, čime se otvara put za smjenu čelnika Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju.
Parlamentarnoj većini, Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA, koja je avgusta prošle godine osvojila vlast, jedan od prioriteta su promjene u tužilastvu zbog kako su naveli efikasne borbe protiv kriminala i korupcije. Kako su naveli, ta borba nije moguća sa postojećim tužilačko-sudskim aparatom koji je, smatraju, pod kontrolom prethodne vlasti DPS-a.
Oni imaju 41 od 81 poslanika u aktuelnom sazivu Parlamenta.
Aktuelni tužioci i članovi Tužilačkog savjeta birani su u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista, predsjednika Mila Đukanovića, koja je sada u opoziciji.
Sadašnjim članovima Tužilačkog savjeta mandat ističe krajem januara 2022, ali su iz vlasti najavili da će njegov sastav biti izmijenjen odmah nakon što danas usvojene izmjene zakona stupe na snagu.
Na prvoj sjednici novog Savjeta bi trebao biti izabran novi vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca jer je sadašnji, Ivica Stanković, stekao uslov za penziju.
Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću je juna prošle godine potvrđen drugi mandat.
Novim odredbama Zakona, novi vršilac dužnosti VDT-a, tri člana Savjeta ili ministar pravde mogu da pokrenu postupak za njegovu smjenu, ukoliko su razlozi nestručno ili nesavjesno obavljanja funkcije, teži prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po tužilaštvo, ili ako je osuđen.
Na smjeni glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića je insistirao Demokratski front, čije je čelnike krivično gonilo upravo Specijalno tužilaštvo Milivoja Katnića, za krivična djela u sudskom procesu “državni udar” i navodno pranje novca.
Inače, tekst Zakona o državnom tužilaštvu u dva navrata je ocjenjivala Venecijanska komisija cija je osnovna primjedba bila da Zakon ne obezbjeđuju politički neutralno tužilaštvo i da nije dobro rešenje da se tužilac bira van tužilačke organizacije.
Tužilački savjet koji bira Specijalnog tužioca i ostale tužioce usvojenim izmjenama imaće 11 članova, pet iz redova tužilačke organizacije i pet iz redova “uglednih pravnika” koje bira Skupština. Jedanaesti član je predstavnik Vlade, odnosno Ministarstva pravde.
Nakon prvog usvajanja izmjenjenih tužilačkih zakona rada Skupštine je napustila Đukanovićeva Demokratske partije socijalista koji i dalje bojkotuje rad Parlamenta.
Za njih i ostatak opozicije promjene imaju cilj „stavljanja tužilaštva pod političku kontrolu nove vlasti“ i kako su naveli omogućavanje obračuna parlamentarne većine sa političkim protivnicima.
