Dostupni linkovi

Obećanja crnogorskog premijera o povećanju primanja na udaru kritika


Crnogorski premijer Milojko Spajić (u sredini) i ministar finansija Novica Vuković (desno) pred skupštinskim Odborom za finansije i budžet, Podgorica, 30. jul 2024.
Crnogorski premijer Milojko Spajić (u sredini) i ministar finansija Novica Vuković (desno) pred skupštinskim Odborom za finansije i budžet, Podgorica, 30. jul 2024.

Sve zarade u Crnoj Gori će od 1. oktobra u prosjeku porasti za 25 odsto, nekome manje, nekome više, kazao je premijer Milojko Spajić na skupštinskom Odboru za ekonomiju objašnjavajući strategiju sprovođenja programa "Evropa sad 2".

Kako je kazao, minimalne zarade povećaće se sa 450 na 600, odnosno 800 eura, u zavisnosti od školske spreme, a smanjiće se i poresko opterećenje poslodavaca.

Suština programa je u ukidanju dosadašnje obaveze poslodavca da zaposlenim uplaćuju pet odsto zarade u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Uz to će i dio doprinosa koji su zaposleni izdvajali u istom procentu, umjesto u taj Fond, biti preliven na plate.

Plan je izazvao brojne kritike, od predsjednika države preko opozicije do stručnjaka. U fokusu su minimalna zarada i penzije, dok se o ranijem obećanju o plati od 1.000 eura manje govori.

Strahovanja svih su da će biti ugrožen penzijski fond, odnosno isplata penzija budućim generacijama.

Kako će se nadomjestiti pare u Fondu PIO

Doskorašnji direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da strahuje da će najavljeno drastično smanjenje doprinosa za penzije biti uvod u njihovo potpuno ukidanje.

Aligrudić: Ukupno treba nadomjestiti 450 miliona
Aligrudić: Ukupno treba nadomjestiti 450 miliona

Podsjeća da je ovogodišnji budžet za PIO oko 740 miliona, a da su planirani prihodi od doprinosa 610 miliona. Odnosno da su "u minusu" 130 miliona eura.

Ukoliko se prepolove doprinosi prema planu "Evrope sad 2", "minus" će biti mnogo veći, koji će se, prema planu Vlade, nadomjesti povećanjem poreza i akciza.

"Ukupno treba nadomjestiti 450 miliona. Pitanje je hoće li se to moći nadomjestiti preko PDV-a, akciza i drugih prihoda. To je najveći rizik 'Evrope sad 2'", ističe bivši direktor Fonda PIO.

Sindikat o ES2: Tragedija i obmana

Nezadovoljan programom "Evropa sad 2" je i predsjednik Sindikata pravosuđa i uprave, Nenad Rakočević.

Smatra da će on dugoročno nanijeti štetu radnicima po pitanju penzija.

"Penzije će biti manje do 26, odnosno 27 odsto. To je tragično, a to nisu prezentovali radnicima", tvrdi on.

Rakočević: Vladu ne dotiče riječ radnika
Rakočević: Vladu ne dotiče riječ radnika

Rakočević dodaje da će država oduzeti pet posto bruto zarade i tim novcem povećati neto plate, a to je mnogo manje od obećanog povećanja plata od 25 posto.

Na sajtu vladajućeg Pokreta "Evropa sad" premijera Spajića do skoro je bila aplikacija gdje je svaki zaposleni mogao da izračuna povećanje plate nakon stupanja na snagu programa ES2.

Proračun je svima bio 25 posto veći u odnosu na postojeću platu.

Aplikacija je skinuta sa sajta pet dana pred prezentaciju programa.

Rakočević navodi da tokom dijaloga sa Vladinim stručnjacima nije bio prisutan nijedan profesor Ekonomskog fakulteta koji bi pojasnio program.

"Vlada od ovoga neće odustati, naročito kada imaju sada ovako glomaznu Vladu i kada su interesno povezani. Njih ne dotiče riječ radnika. Ovo je trenutak da se sindikati ujedine i stanu na put degradaciji radnika", kaže Rakočević.

Vlada je nedavnom rekonstrukcijom uvećana za devet funkcionera.

Rakočević ukazuje i da nije realizovano obećanje da će minimalna plata biti 700 eura, već je 600.

Kako tvrdi, malo je radnika koji sada imaju platu ispod 600 eura, što znači da će većina imati minimalno povećanje i to prelivanjem iz dijela doprinosa, što ocjenjuje obmanom.

Sa programom moguć skok inflacije

Dugogodišnja direktorka Uprave za statistiku Gordana Radojević je ocijenila u autorskom tekstu da će jedna od posljedica planiranih obećanja biti neplanirani trošak za poslodavce.

Naročito za one koji zapošljavaju radnike sa nižim nivoom stručne spreme. To će neminovno dovesti do povećanja cijena proizvoda i usluga, navodi Radojević.

"Pekari će morati povećati cijenu hljeba, poljoprivrednici mesa, mlijeka, voća i povrća, a industrijski proizvođači hrane i pića. Ovaj talas poskupljenja možemo očekivati već od novembra ove godine", ocjenjuje ona.

Žustra rasprava sa opozicijom

U raspravi o programu "Evropa sad 2" Spajić je rekao da neće biti problema sa isplatom penzija, već da će se one povećati.

"Penzije nemaju veze sa stopama doprinosa koje plaćamo u penzijski Fond.Kao što budžet za zdravstveni sektor nema nikakve veze sa tim koliki su doprinosi za zdravstvo", poručio je premijer.

Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Boris Mugoša ocijenio je da Vlada manipuliše u vezi sa penzionim sistemom, osvrnuvši se na namjeru vlade da "rupe" u penzijskom fondu popuni porezima.

"Sad će penzije građana zavisiti od poreza, a porezi nikada ne mogu biti stabilni izvor prihoda, jer često zavise od eksternih elemenata", ocijenio je Mugoša.

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je pozvao Vladu da se objavi kalkulator koji će građanima izračunati koliko će im manja biti penzija kada završe radni staž.

Sa sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, 30. jul 2024.
Sa sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, 30. jul 2024.

Iz vladajućih Demokrata branili su Spajićev plan.

Zdenka Popović je kazala je da je na djelu politička manipulacija opozicije, poručujući da je program "Evropa sad 2" "realan i održiv".

I pored kritika, premijer Spajić je zadržao optimizam kad su u pitanju primanja najstarije populacije navodeći da su prosječne penzije u Crnoj Gori u ovom trenutku veće nego u šest zemlja Evropska unije.

"Prvo ćemo da dostignemo prosjek Evropske unije, a onda ćemo da budemo iznad tog prosjeka. Ubijeđen sam da će Crna Gora za 20-ak godina da bude u top pet najrazvijenijih zemalja Evropske unije", kazao je Spajić.

A da je javno mnjenje po pitanju povjerenja u Spajićev program podijeljeno pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje i agencije Damar objavljeno 31. jula.

Kako se došlo do 'Evrope sad 2'

Kritike na račun ekonomskog programa "Evropa sad 2" iznio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, doskorašnji partijski partner Milojka Spajića.

Milatović je uz Spajića bi koautor programa "Evropa sad 1".

Njih dvojica su u politiku ušli nakon izbora 2020. godine kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića, koja je naslijedila trodecenijsku vlast DPS Mila Đukanovića.

Milatović je bio ministar ekonomskog razvoja, a Spajić finansija.

Ubrzo su, 2022., implementirali program "Evropa sad 1", kojim su povećane plate nauštrb doprinosa za zdravstveni sistem.

Naime, ukidanjem doprinosa za zdravstvo, minimalna zarada je povećana sa 220 eura na 450, a prosječna plata sa 530 na 670 eura.

Da je taj projekat u potpunosti ugrozio funkcionisanje zdravstvenog sistema ukazao je Dragoslav Šćekić, ministar zdravlja u prvoj Vladi koja je naslijedila Krivokapićevu.

Tada je došlo i do prvih nestašica lijekova za liječenje najtežih bolesti.

Realizacija programa poklopila se sa početkom ruske invazije na Ukrajinu februara 2022. godine, što je doprinijelo rasu inflacije koja je, u novembru te godine iznosila 17,5 odsto.

Ipak, sprovođenje ovog programa, prije svega povećanja plata, donijelo je veliku popularnost njihovima autorima, pa je Milatović pobijedio na predsjedničkim a Spajić na parlamentarnim izborima 2023.

Milatović je februara 2024. napustio Spajićev Pokret "Evropa sad".

Odgovarajući na kritike Milatovića da je program "Evropa sad 2" populistički, iz Spajićeve partije su ga podsjetili da mu nije bio populizam kad je ubjeđivao građane u održivost "Evrope sad 1".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG