Crna Gora se prije mjesec pridružila svim restriktivnim mjerama koje je Evropska unija (EU) usvojila protiv Rusije, međutim Vlada u Podgorici još nije usvojila odluku neophodnu da se sankcije primijene u praksi.
Dok na poteze Vlade ćuti dio vladajućih stranaka, oštre osude stižu iz dijela civilnog sektora i građanskih partija.
Prvi put imamo ovakav problem, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Gordana Đurović, nekadašnja ministarka evropskih integracija, uz podsjećanje da je obaveza svih država kandidata usaglašavanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU:
"Posljednjih sedmica u svim porukama, zvaničnim i nezvaničnim to se šalje kao zajednički apel evropskih institucija i država članica da se to očekuje od Crne Gore. Igranje na dvije stolice odavno već nije prava politika. Crna Gora se davno tu opredijelila".
Iz Brisela nijesu odgovorili na upit RSE o tome hoće li Crna Gora imati posljedica zbog poteza Vlade da ne usvoji odluku o sprovođenju sankcija Rusiji.
Evropska unija je više puta pozvala Vladu Crne Gore da sprovede sankcije, a šefica Delegacije Evropske unije u Podgorici Oana Kristina Popa je 16. marta ponovila da je "praktična primjena mjera ključna" te da ohrabruju "vlasti da preduzmu za to potrebne korake".
Zašto Crna Gora ne izvršava međunarodno preuzete obaveze?
Istoričar Miloš Vukanović u odbijanju Vlade da uvedi sankcije Rusiji vidi, prije svega, ideološke motive:
"U Krivokapićevoj Vladi ne samo da ne postoje nikakve evropske vrijednosti, već ne postoji ni želja i volja da se ka tome ide, osim ako im je to trenutno u političkom interesu. Njima ništa ne znači to što je Crna Gora članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jer su oni ideološki potpuno na liniji onoga što misle Beograd i Moskva".
Šta je u pozadini ovakvih poteza Vlade, kaže za RSE Vukanović, može samo da se pretpostavlja.
"Možemo samo da govorimo o onome što smo vidjeli, a to je da su se članovi Vlade intenzivno sastajali sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koji opet imaju bliske odnose sa proruskim, ekstremnim desničarskim krugovima."
Podsjetimo, odlazećoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića, bliskoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, početkom februara izglasano je nepovjerenje.
Tu Vladu su u decembru 2020. izabrali proruski i prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, koji su na izborima te godine osvojili većinu, čime je nakon tri decenije smijenjena vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Na sajtu Vlade je 1. marta objavljeno da se zbog ruske invazije na Ukrajinu Crna Gora pridružila svim restriktivnim mjerama EU protiv Rusije.
No, na sjednicama Vlade od tada do danas ova odluka nije usvojena zbog političkih neslaganja na liniji premijer Zdravko Krivokapić - vicepremijer Dritan Abazović i ministara koji ih podržavaju.
Krivokapić je u nekoliko navrata pokušao da ovu ustavnu nadležnost Vlade prebaci na druge organe, nazivajući pritom rusku invaziju, "krizom u Ukrajini".
Za Abazovića je neusvajanje sankcija "blamiranje države u međunarodnom kontekstu".
Politički ili ideološki razlozi za neusvajanje sankcija
Nasuprot istoričaru Vukanoviću koji u potezima Vlade vidi ideološke motive građanski aktivista Stefan Đukić kaže za RSE da su razlozi isključivo politički.
"Smatram da nije ideološko jer smo vidjeli od onih članova Vlade koji su protiv sankcija, prije svega mislim na premijera i dva njemu bliska ministra, da su spremni da te ideološke granice pomjeraju, odnosno da ne stoje nigdje pretjerano čvrsto."
Đukić smatra da je razlog ovakvog pozicioniranja Krivokapića i ministara, Milojka Spajića i Jakova Milatovića, politička korist za partiju koju njih trojica formiraju.
On ocjenjuje da je, od odbijanja crnogorske Vlada da usvoji odluku o primjeni sankcija protiv Rusije, veća blamaža to što se dio crnogorskih političara i društva nije jasno vrijednosno odredio o odnosu Crne Gore prema tim sankcijama.
Oštre reakcije opozicije i civilnog sektora
A oni koji su se odredili, uglavnom su oštro kritikovali Vladu.
Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića ocijenjuje da je Krivokapićeva Vlada samo deklarativno za usaglašenu politiku sa EU:
"Oni ne slijede zapadne vrijednosti, nego Vučića i njegovu politiku. Kao što on slijedi rusku."
Socijaldemokrate su ocijenile da je "Vlada još jednom obrukala Crnu Goru u međunarodnoj zajednici" a Socijaldemokratska partija ukazala na sličnost crnogorske i vlade Bjelorusije po pitanju sankcija Rusiji:
"Crkvena (Krivokapićeva) vlada je pala, ali Putinova politika ostala", napisao je funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović.
Centar za građansko obrazovanje je ocijenio da "premijer Krivokapić demonstrira da će do posljednjeg dana svog mandata nastaviti da nanosi ogromnu političku štetu državi".
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenila je da je izostanak formalnog uvođenja sankcija za Putinove oligarhe, poruka da politički interesi koje zastupa premijer i dalje imaju prevagu nad međunarodnim obavezama Crne Gore.
Jesu li Vladi uzor susjedne zemlje?
Komentarišući činjenicu da je po pitanju sankcija, Crna Gora kao članica NATO i ekonomski nezavisna od Rusije, postupila kao i Srbija, čija je privreda zavisna od ruskih energenata i koja je politički bliska Kremlju, Vukanović kaže da i bivša a naročito aktuelna crnogorska vlast ima "taj provincijski odnos prema Beogradu, gdje se na Srbiju gleda kao na velikog brata".
Rusija je pohvalila Beograd zbog odbijanja da uvede sankcije, dok je Crnu Goru stavila na listu neprijateljskih država.
Đukić pak ukazuje da Crna Gora nije jedina koja kalkuliše sa primjenom evropskih sankcija Rusiji:
"Imamo i članice Evropske unije i NATO-a koje vrdaju u pogledu sankcija tako da mi nijesmo jedini i najveći. Imamo primjer Turske koja je daleko veća članica NATO-a i Mađarske, članice EU, koje pokušavaju da bez obzira na sankcije izguraju neke ruske koncesije. Ili, na kraju krajeva i motor Evrope - Njemačku koja je dala niz uslova prije nego se formirao set sankcija kako bi što bolje zaštitila svoju privredu".
Međutim, Gordana Đurović se ne sjeća da je u ranijem periodu kod bilo koje države kandidata zabilježeno slično iskustvo:
"Koliko je meni poznato istočnoevropsko iskustvo je potpuno bilo na fonu usaglašavanja sa spoljnopolitičkim pozicijama EU i to se potvrdilo i kroz NATO članstvo i punopravno članstvo. Tu nikada nije bilo problema ove vrste".
Crna Gora i Srbija su zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, Albanija je počela pregovore, a Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo.
Sjeverna Makedonija čeka otvaranje pristupnih pregovora o punopravnom članstvu. Kosovo tek treba da odredi datum kada će podnijeti zahtjev za članstvo u EU.
