Predsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović odbio je sve primjedbe i sugestije na tekst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Iz Kabineta premijera Crne Gore su pojasnili da se na osnovu dostavljenih primjedbi i sugestija na nacrt Temeljnog ugovora kao ključna sporna pravna pitanja mogu identifikovati priroda ugovora u smislu njegove ustavnosti i zakonitosti, naziv ugovora, pitanje javno-pravnih ovlaštenja i pitanje navodne "ekstrateritorijalnosti".
Suprotno dosadašnjoj praksi, prema kojoj procesi regulisanja odnosa države sa drugim vjerskim zajednicama nisu bili podvrgnuti bilo kakvoj vrsti javne rasprave, niti su izazvali veću pažnju bilo stručne ili laičke javnosti, pitanje regulisanja odnosa sa SPC-om je odavno izašlo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano političko pitanje, navodi se u saopštenju.
Prijedlog teksta pripremilo je resorno Ministarstvo pravde i usvojen je na sjednici Vlade 8. jula, a u saopštenju napominju da je poslije toga došlo do raznih interpretacija teksta, a "kako od strane stručnih pravnika, tako i od laičke javnosti".
Na inicijativu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, Abazović je prihvatio da tekst prijedloga Temeljnog ugovora još jednom analizira radni tim pravnika koji bi u razumnom roku dao određene komentare o svim mogućim spornim pitanjima.
U Vladi podsjećaju da tim nije formiran jer su članovi koje je kandidovao Đukanović odustali, ali je i nakon toga Kabinetu predsjednika Vlade dostavljeno nekoliko pravnih mišljenja koje se bave analizom teksta prijedloga Temeljnog ugovora.
Kabinet je zahvalio svima za sugestije, te poručio da je vrijeme da se u potpunosti posvete životnim temama, te naveo da će na portalu Vlade će biti objavljena sva tri dostavljena mišljenja da bi se javnost uvjerila da se ovaj proces odvijao uz puno poštovanje pravnog poretka i interesa države.
Vlada Crne Gore je na sjednici 18. jula verifikovala Temeljni ugovor koji je usvojila 8. jula, iako su iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske partije socijalista (DPS) najavili povlačenje svoje podrške Vladi ukoliko se to desi.
Oni smatraju da se ugovorom u postojećem obliku ugrožavaju državni interesi Crne Gore.
DPS, SDP, značajan dio civilnog sektora i javnosti Crne Gore su zahtijevali da se prije usvajanja ugovora obave široke konsultacije i javna rasprava, te da se čuje riječ struke.
Ipak, Vlada je za samo desetak dana usvojila tekst nakon što se Abazović u Srbiji sastao 30. juna sa patrijarhom SPC-a Porfirijem, koji je izjavio "da je u razgovorima sa Vladom Crne Gore postignuta saglasnost oko Temeljnog ugovora".
U Ugovoru se, između ostalog, za SPC priznaje pravni subjektivitet i kontinuitet od 1219. godine, SPC se daju javno-pravna ovlaštenja, a država se obavezala da uknjiži i neupisane nepokretnosti u vlasništvu eparhija te crkve u Crnoj Gori.
Takođe je otvorena mogućnost uvođenja vjeronauke u javnim obrazovnim ustanovama.
Manjinska Vlada premijera Dritana Abazovića je izglasana 28. aprila glasovima 16 poslanika partija – Građanskog pokreta URA, prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP), SDP i nacionalnih stranaka Albanaca, Bošnjaka i Hrvata.
Podržava je i 29 poslanika DPS-a crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koja nema svoje predstavnike u Vladi.
Vladu je podržalo 45 od ukupno 81 poslanika.
Pregovori Vlade Crne Gore i SPC-a o Temeljnom ugovoru, uz prekide, traju od 2012. godine.
Sporovi između državnih institucija i Srpske pravoslavne crkve o njenom statusu u Crnoj Gori rezultirali su padom dvije posljednje Vlade.
