Iako se na donošenje Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata čekalo 30 godina od početka rata u Hrvatskoj i 25 godina od njegovog završetka, još uvijek su procedure za rješavanje zahtjeva prespore.
Također, postupak se produljuje traženjem dodatne dokumentacije i iskaza svjedoka, što je, s obzirom na protok vremena, često vrlo teško ostvariti.
Ko nema pravo na status?
Stradalnicima priznavanje njihovih prava otežava i nepriznavanje medicinske i druge dokumentacije izdane od nadležnih tijela susjednih i drugih zemalja.
To su primjedbe koje su, uz dvije godine provedbe tog zakona, iznijele na konferenciji za novinare u Zagrebu nevladine udruge Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za žene žrtve rata Rosa.
Također, nevladine udruge upozoravaju da se, primjerice, Srbima izbjeglim u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" iz Hrvatske koji traže priznanje statusa temeljem ovog zakona zahtjevi odbijeni temeljem čl. 5 zakona.
On kaže kako to pravo ne mogu ostvariti "pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih ili paravojnih formacija u agresiji Hrvatsku" ni članovi njihovih obitelji, a da se odbijenica ne temelji ni na kakvim dokazima ili službenoj dokumentaciji.
Božica Ciboci iz Documente iznijela je slučaj srpske obitelji koja je živjela nedaleko Otočca u Lici, starice i njena dva sina, ubijenih u "Oluji".
"Jedan od njih bio je invalid bez ruku koji nije mogao sudjelovati u vojnim akcijama, a njegov brat mobiliziran je da bude kuhar u srpskim paravojnim postrojbama. Svo troje su na žalost bili ubijeni u ‘Oluji’, a staričina kćer, odnosno njihova sestra po ovom zakonu nema pravo ostvariti nikakvu naknadu", upozorila je Božica Ciboci.
Protiv stigme silovane osobe
Procjena je da je svega 10 do 13 posto žrtava seksualnog nasilja i silovanja u ratu u Hrvatskoj prijavilo svoje stradanje, kazala je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata Rosa.
Žrtve su često neinformirane, pogotovo nisu pravno informirane, čekaju da im se neko obrati umjesto da same pokrenu postupak, i sve su starije dobi.
"Zato je potrebna zajednička akcija", poručila je.
"Bez informiranja i bez sustavnog zajedničkog djelovanja svih nadležnih institucija nije moguće postići tu razinu pravde, ojačati mogućnost procesuiranja počinitelja i ostvariti cilj - da se od stigme silovanih preko zaboravljenih u društvu ojačanom psihosocijalnom i novouvedenom materijalnom pomoći ponovno stekne osjećaj pripadanja, zaštite i vjere u sustav", naglasila je Nela Pamuković.
Za 209 osoba riješen status žrtve seksualnog nasilja
Kako je na upit Radija slobodna Europa (RSE) odgovoreno iz Ministarstva hrvatskih branitelja, od stupanja na snagu Zakona o pravima žrtvama seksualnog nasilja zaprimljena su ukupno 302 zahtjeva od čega je riješeno 296 zahtjeva.
Pozitivno je riješeno 209 zahtjeva, 77 zahtjeva riješeno je negativno, u osam predmeta postupak je obustavljen, a dva zahtjeva su odbačena.
U postupku rješavanja je šest zahtjeva.
U pitanju je period od 18. lipnja 2015. do zaključno 30. lipnja 2023.
Koliko osoba ima status civilne žrtve rata?
U Ministarstvu hrvatskih branitelja kažu kako je za ostvarivanje prava civilnih stradalnika nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prvostupanjsko tijelo koje postupa po zahtjevu stranke u upravnim stvarima i rješava o pravima iz Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
Prema podacima kojima Ministarstvo hrvatskih branitelja raspolaže, od dana stupanja na snagu navedenog Zakona 31. srpnja 2021. do 30. lipnja 2023. prvostupanjska tijela zaprimila su ukupno 2.388 zahtjeva od čega je riješeno 1.514 zahtjeva.
