Zakon o pravima civilnih žrtava rata u Hrvatskoj konačno donosi prava civilnim žrtvama, na prvom mjestu obiteljima nestalih i ubijenih, a i svim stradalima u logorima kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič pred konačno usvajanje zakona.
"On donosi i mogućnost ostvarivanja prava i dobivanja statusa civilne žrtve i ranjenima", navodi Teršelič o zakonu o kojem će Hrvatski sabor glasati u četvrtak 15. srpnja a za koji su lobirali udruga Documenta i Srpsko narodno vijeće (SNV).
Neke nedoumice ostaju, ali ovaj zakon je civilizacijski iskorak, jer žrtve predugo čekaju, ocjenjuje Teršelič za RSE pred konačno izglasavanje zakona punog naziva – Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
Sabor je prethodno raspravio amandmane na prijedlog zakona za koji, pak, desna opozicija tvrdi da ide na ruku sudionicima agresije na Hrvatsku početkom devedesetih.
Postojeći zakon donesen 1992. godine mijenjan je čak 12 puta, zbog male količine izdvojenih sredstava nudio je neadekvatna rješenja, velik problem bio je neriješen status djece civilnih stradalnika rata kao i roditelja djece koja su stradala ili bila ranjena, podsjećaju u Documenti, koja se pitanjem civilnih žrtava rata bavi već petnaestak godina.
Što ostaje neriješeno?
Sve će biti mnogo jasnije kada se donese potrebni pravilnik za provođenje zakona, a jedan problem nije riješen ovim zakonom.
„A to je da je temeljem zakona iz 2004. godine dosta članova obitelji ubijenih tužilo Republiku Hrvatsku, jer kaznenim putem nisu mogli doći do pravde. Tražili su obeštećenje, ali su odbijeni i završili su plaćajući visoke pranične troškove. Bilo bi važno nadoknaditi im te parnične troškove, ali to ovaj zakon ne omogućava”, upozorava čelnica Documente.
Postojeći, kao i budući zakon, podjednako tretiraju civilne žrtve neovisno o nacionalnosti, ali zbog sporog i neefikasnog pravosuđa koje spominje i Vesna Teršelič mnoge žrtve srpske nacionalnosti nisu mogle dobiti status i pomoć temeljem postojećih zakonskih rješenja.
Srpsko narodno vijeće i Documenta vode kampanju da se ovaj prijedlog zakona usvoji, na što desnica odgovara napadima kako se radi o zakonu pisanom za zastupnike srpske manjine u saboru Milorada Pupovca i Draganu Jeckov, i da je glasanje za zakon – izdaja nacionalnih interesa.
„Neću nikada ići mržnjom prema srpskom narodu, neću ići mržnjom prema onom čuvaru logora koji me tukao, ne mrzim ni onoga tko mi je ubio ranjenog brata na Ovčari. Ali ovaj zakon je napravljen za one koji su bili na okupiranom području tzv. 'SAO Krajine', prema tome glasat ću protiv njega”, najavljuje zastupnik desnog Domovinskog pokreta, ratni veteran zatočen nakon pada Vukovara u logorima u Srbiji Stipo Mlinarić u raspravi o amandmanima 14. srpnja.
Spominjanje izdaje zasmetalo je saborsku zastupnicu oporbenih socijaldemokrata Vesnu Nađ, koja je podsjetila da je socijaldemokratska vlada pred 7 godina pripremala ovakav zakon, ali nije donesen zbog pritiska prosvjednika ratnih veterana u šatorima pred Ministarstvom branitelja. Među njima je inače bio i aktualni predlagač zakona – ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
„Kolega Mlinarić nazvao je sve one koji će glasati za ovaj zakon – izdajnicima. Mi u Socijaldemokratskoj partiji glasat ćemo za njega, jer je to u stvari zakon kojeg smo mi već napravili, ali zbog šatora nije mogao ići dalje”, kazala je socijaldemokratska zastupnica.
Ona je pred 7 godina ila pomoćnica ministra hrvatskih branitelja, pred čijim ministarstvom su 555 dana prosvjedovali pripadnici nekoliko veteranskih udruga, uz snažnu potporu tada oporbene Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kojoj je na čelu bio Tomislav Karamarko.
I predsjednik Odbora za ratne veterane, HDZ-ov zastupnik Josip Đakić u izjavi za RSE odbija Mlinarićeve optužbe.
„U članku 5. tog zakona se kaže tko ne može biti korisnik tog zakona: agresori i njihovi suradnici i pomagači, kao ni članovi njihovih obitelji ne mogu biti korisnici ovog zakona. Ovaj je zakon posljednja šansa da se priznaju istinske žrtve pred kojima su svi do sada pomalo ostajali slijepi ili gluhi. Popravljalo se zakone, 1.800 ljudi je ostvarilo prava, a sada predviđamo da će još 2.500 korisnika ostvariti prava, pa je zakon tako i napravljen”, najavljuje Đakić.
Saborski Odbor za ljudska prava nije podržao ovaj zakon. Oni su upozorili na ograničavanje dokaza kojima se dokazuju činjenice stradavanja ili da je osoba poginula, umrla i nestala, gdje se kao dokaze ne prihvaća isprave međunarodnih organizacija, isprave drugih država i svjedoke. U raspravi na Odboru je iznijeta i bojazan i u vezi članka 5. ovog prijedloga zakona, koji po njihovoj ocjeni sadrži diskriminatorne elemente.
Koja su sve prava sukladno zakonu?
Do kraja 2023. godine planira se za pomoć civilnim žrtvama prema ovom zakonu potrošiti 107,5 milijuna kuna (14,3 milijuna eura).
Prema odredbama zakona, civilne žrtve rata - ako su invalidi – mogu ostvariti osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji civilne žrtve rata moći će ostvariti obiteljsku invalidninu, povećanu ili uvećanu obiteljsku invalidninu, obiteljsku invalidnina nakon smrti civilnog invalida iz Domovinskog rata I. do IV. skupine i novčanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine.
Što se tiče ostalih prava koja će im pripasti novim zakonom, tu je novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, pravo na jednokratnu novčanu pomoć, dodatak za pripomoć u kući, pravo na besplatne udžbenike, pravo na stipendiju, prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta, prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi, pravo na korištenje usluga veteranskih centara, pravo na psihosocijalnu pomoć, pravo na pravnu pomoć, posebni staž, oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi i pravo na troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka ekshumiranih i identificiranih civilnih osoba nestalih u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske.
U službenoj brojci od 9.333 poginula u ratu u Hrvatskoj udio civila je 43,3 posto.
Facebook Forum